HGK

Županijska komora Osijek

Strukovna skupina biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela

Predsjednik strukovne skupine: Marko Vučemilović, Novi Agrar d.o.o., Osijek

Tajnik: Marija Medić

Osijek, 06. travnja 2010.
Sastanak Strukovne skupine Biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela

U prostorijama HGK – Županijske komore Osijek 06. travnja 2010. godine održan je sastanak Strukovne skupine Biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela na temu provedbe proljetne sjetve i problema koji ju prate, te reforme Sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju 2010.-2013. godine.
Uz poljoprivredne proizvođače, sastanku su prisustvovali predstavnici prerađivačke industrije, predstavnici poljoprivrednih poduzeća i zadruga, proizvođača reprodukcijskog materijala, Udruga poljoprivrednih gospodarstava, poslovnih banaka, regionalnog ureda OBŽ i Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo OBŽ, te gospodin Stjepan Mikolčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i gospodin Zdravko Tušek, predstavnik Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koji je prezentirao reformu Sustava poljoprivredne potpore u Hrvatskoj u razdoblju od 2010.-2013. godine.
Ovogodišnja proljetna sjetva obimom je opsežnija od prethodnih sjetvi jer su nepovoljne klimatske prilike onemogućile sjetvu uljane repice na značajnijim površinama, a nepoznanice vezane uz pšenicu reducirale interes za sjetvu ove žitarice. Ovog proljeća, prema procjeni, ratari će zasijati 130.000ha od čega će najviše biti zasijano merkantilnog kukuruza i soje.
Veliki organizatori proizvodnje (Agrokor, Tvornica ulja Čepin) ovog proljeća ili uopće ne kreditiraju biljnu proizvodnju ili je kreditiraju na značajno manjim površinama u odnosu na prethodne godine. Iako dorađivači ove godine simbolično kreditiraju proizvodnju zainteresirani su za otkup ponuđenih tržnih viškova čiju će cijenu formirati tržište.
Osim Tvornice ulja Čepin koja kreditira proizvodnju suncokreta na svega 2.500-3.000 ha, Kandit Premier je ugovorio sjetvu šećerne repe na 7.500 ha od čega je 5.200 ha posijano. Osim sjetve u Republici Hrvatskoj Kandit Premijer je ugovorio proizvodnju šećerne repe u Vojvodini na 4.000 ha i u Mađarskoj na 500 ha.
Ministarstvo poljoprivrede izvršilo je isplatu polovine novca od dogovorenih 60% ukupnih poljoprivrednih potpora, a za preostalih 40 % poljoprivrednici su dobili vaučere kojima mogu podići repromaterijal za proljetnu sjetvu. Sporazum se odnosi na poljoprivredne proizvođače koji obrađuju do 300 ha poljoprivrednog zemljišta, dok su u tijeku pregovori Ministarstva poljoprivrede i poljoprivrednih proizvođača koji obrađuju više od 300 ha zemljišta o visini smanjenja poticaja.
U svrhu prevladavanja financijskih teškoća koje su zahvatile poljoprivredni sektor država će se odreći svoga dijela prihoda (25%) od zakupa poljoprivrednog zemljišta u ovoj godini.
Iz istog razloga u saborsku proceduru upućen je prijedlog izmjene zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju kojima se prag za upis u registar poreznih obveznika na dohodak za obiteljska gospodarstva podiže s dosadašnjih 12 na 24.000 kuna primitaka po osnovi izravnih plaćanja.
Sustav poljoprivredne potpore u Hrvatskoj provodi se kao i u zemljama EU putem mjera politike u tri osnovna područja:
1. Izravna plaćanja (potpora dohotku),
2. Interventne mjere za uređenje tržišta,
3. Mjere potpore ruralnom razvoju.
Hrvatska Vlada je odlučna okončati pregovarački proces tijekom 2010. godine, te je neophodno ciljevima reforme politike potpore smanjiti negativne a pojačati pozitivne učinke budućeg integriranja Republike Hrvatske u članstvo EU. U tom kontekstu pitanje politike izravnih plaćanja je najvažnije, a za koje će se izdvojiti 373 mil. eura, te 352 mil. eura za ruralni razvoj, dok je za interventne mjere uređenja tržišta predviđeno 114,8 mil.kuna.
U sklopu reformi istaknuto je osnivanje Agencije za plaćanje – nacionalnog tijela akreditiranog za implementaciju i provedbu mjera zajedničke poljoprivredne politike EU; IAKS-a, sustava kojim zamlje članice EU dodjeljuju, prate i kontroliraju izravna plaćanja poljoprivrednicima; te ARKORD-a, sustava evidencije uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj.

Prilog: Proljetna sjetva 2010.

Brno, Češka Republika 22.-24.03.2010.
11. Međunarodni sajam poljoprivredne opreme TECHAGRO 2010.

HGK ŽK Osijek organizirala je posjet 11. Međunarodnom specijaliziranom sajmu poljoprivredne opreme, veterine, lovstva i bioenergije (Techagro, Animal Vetex, Silva Regina, Biomann) Brno, Češka Republika, koji se održao od 21. do 25.03.2010.

U desetak velikih paviljona, te na vanjskom prostoru sajma smještena je poljoprivredna mehanizacija gotovo svih svjetskih proizvođača. Uz stalne prezentacije rada strojeva, brojni su se posjetitelji mogli upoznati s mogućnostima i prednostima nabavke poljoprivrednih strojeva, traktora, kombajna, priključnih strojeva, servisa i sl. Posebno je bio zanimljiv dio o iskorištavanju biomase u dobivanju energije, što je iznimno značajno u očuvanju i gospodarenju prirodnim resursima zemlje.

Zanimljivi su bili izložbeni prostori s programom lova i ribolova. Kompletan asortiman robe i opreme za lovce, prezentacija lovnog potencijala čeških lovišta, trofeji, lovne pasmine pasa, sokolarenje, tematski pažljivo ukomponirani u prostoru ogromne, suvremeno građene hale, cjelovita je i zaokružena priča za sebe. Svakako da ni ribolovni program nije zaostajao za lovnim. Da su se organizatori pobrinuli za sve detalje, svjedoči u hali instalirani bazen s ribama, kao i prezentacije pripreme jela od ribe u neposrednom kulinarskom shou u sajamskoj hali.

Posjetom poljoprivrednom dobru u Győru u Mađarskoj sudionici su imali priliku upoznati se s organizacijom poljoprivredne proizvodnje u uvjetima EU. Domaćin ovog susreta bila je tvrtka Syngenta Agro d.o.o. Zagreb, te su u ugodnom druženju sa sudionicima spremno odgovarali na svako postavljeno pitanje, tako da su svi prisutni bili upoznati s problemima i prednostima bavljenja poljoprivredom u EU.

Osijek, 19. studeni 2009.
Sastanak Strukovne biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela

U HGK ŽK Osijek je 19. studenog 2009. održan sastanak Strukovne skupine biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela. Na sastanku se raspravljalo o realizaciji vaučera za preuzimanje mineralnih gnojiva od PETROKEMIJE d.d. Kutina, dinamici isplate potpora i naknada u poljoprivredi za 2009. – 2010. godinu, te drugim mjerama ekonomske politike za poboljšanje stanja u poljoprivredi.

Sastanku su prisustvovali Stjepan Mikolčić, Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnici poduzeća i zadruga, prerađivačke industrije, proizvođača reprodukcijskog materijala i sjemena, predstavnici Udruga obiteljskih gospodarstva, Ureda državne uprave i Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko – baranjske županije, te predstavnici medija.

Odluka Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja o kupovini mineralnog gnojiva vaučerima u svrhu završetka isplate potpora u poljoprivredi u iznosu od 40% od ukupnog iznosa tekla je po planu iako se na nekim područjima zbog manjih tehničkih poteškoća rok za realizaciju vaučera produžio i gnojiva se još uvijek mogu preuzeti. Pravo na kupovinu mineralnog gnojiva vaučerima ostvarili su oni poljoprivrednici koji su na osnovu jesenske sjetve 2008. godine i žetve 2009. godine ušli u sustav državne potpore, ali im je do sada isplaćeno samo 60% ostvarenih prava za pšenicu i uljanu repicu. Poljoprivrednici koji nisu prihvatili način isplate putem vaučera za mineralna gnojiva svoja će potraživanja za preostalih neisplačenih 40% potpora dobiti u obliku isplate novčanih sredstava na račun tijekom 2010. godine.

Dinamika isplate potpora i naknada u poljoprivredi za 2010. godinu uređena je donešenim pravilnikom. Isplata će se vršiti sukladno raspoloživim sredstvima u državnom proračunu od 01. siječnja zaključno sa 30. svibnjem 2010. godine. Ukoliko u proračunu ne bude dovoljno sredstava za isplatu punog iznosa potpore isplaćivati će se proporcionalno smanjeni iznos.

Hrvatska kao zemlja kandidat za ulazak u EU ima obvezu postupno se usklađivati s propisima EU i na kraju u potpunosti usvojiti njezinu pravnu stečevinu. To donosi veliki broj novih propisa u poljoprivrednom sektoru i iziskuje potpunu reorganizaciju agrara.

Poticaji u poljoprivredi isplaćivati će se po poljoprivrednom gospodarstvu, a ne kao do sada po hektaru ili kilogramu. Veliku važnost imati će posjedovanje gruntovnice ili ugovora o zakupu ovjerenog kod javnog bilježnika. Vrlo je važno upisati gospodarstvo u novi upisnik jer bez upisa poljoprivrednik neće moći ostvariti potporu. Novi upisnik biti će temeljen na satelitskim snimkama zemljišnih čestica. Također je obavezan ulazak u porezni sustav svih onih koji u 2010. godini ostvare više od 12 tisuća kuna potpore. Preduvjeti za dobivanje potpora su razne okolišne mjere u okviru kojih poljoprivrednici moraju obrađivati poljoprivredne površine u skladu s dobrom poljoprivrednom i ekološkom praksom. Veće potpore ostvarivati će poljoprivrednici koji će biti orjentirani na ekološku i integriranu proizvodnju, zatim poljoprivreda u težim uvjetima gospodarenja i gospodarstva u sustavu plodosmjene.

Za stočarsku proizvodnju bitno je napomenuti da proizvodnja neće smjeti pasti ispod 50% proizvodnje ugovorene na bazi referentnog razdoblja.

Što se tiće sektora mljekarstva, ukupna nacionalna razina (kvota) od 670 miliona litara biti će raspodjeljena na sve proizvođače mlijeka. Ako se nacionalna razina prijeđe preostali dio potpore morat će se vraćati.

Ovogodišnja jesenska sjetva pšenice reducirana je s prošlogodišnjih 170.000 ha na 130.000 ha, dok je uljana repica također zasijana na manjoj površini, na svega
18.000 ha dok je prošle godine pod repicom bilo 29.000 ha. Hrvatska je u žetvi sa zalihama imala oko milijun tona pšenice, izvezeno je 110.000 tona, a s obzirom na to da se domaće potrebe za pšenicom kreću oko 60.000 tona na mjesec za očekivati je da bi u idućoj žetvi Hrvatska imala oko 200.000 tona pšenice viška. Postavlja se pitanje kako ući u proizvodnju za sljedeću godinu i koju kulturu sijati da bi se osigurala egzistencija. Mikolčić je predložio praćenje cijena žitarica po mjesecima koja poljoprivrednicima može olakšati odabir proizvodnje.

Jedna od promjena koja izaziva najveće nezadovoljstvo među poljoprivrednicima je u dijelu povrata kapitalnih ulaganja. Tu je kako smatraju u Ministarstvu, došlo do najvećih zlouporaba u kojima su sudjelovali ne samo obiteljska poljoprivredna gospodarstva nego i neke tvrtke i leasing kuće. Najčešći primjer je da se zemlja prodavala između članova jedne obitelji te se na temelju toga dobivao novac po osnovi povrata iako je u potpunosti jasno da tu nije bilo nikakve investicije. Stoga je moguće očekivati i potpuno ukidanje povrata novca na kapitalna ulaganja na koja je u zadnje dvije godine potrošeno oko milijardu kuna.

Razvojna politika ubuduće će se usmjeravati preko IPARD programa, instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj, koji je na snazi do 2013. godine.

Osijek, 26. listopada 2009.
Prezentacija proizvodnog programa talijanske tvrtke Zaccaria iz Montese

U HGK ŽK Osijek u suradnji s Trgovačkom komorom iz Udina održana je 26. listopada prezentacija proizvodnog programa talijanske tvrtke Zaccaria s.r.l. iz Montese u Italiji.

Proizvodni program tvrtke Zaccaria članovima Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela ŽK Osijek su prezentirali predstavnici tvrtke Paulo de Oliveira i David Pedretti.

Proizvodi ove tvrtke zanimljivi su zbog brojnih tehnoloških inovacija za koja su dobili i međunarodna priznanja: EIMA 2003, „Tehnička inovacija“ za elektrohidraulički sustav zakretanja stražnjih osovina, EIMA 2004 „Tehnička Signalizacija“ za prikolicu predviđenu za solarni (fotonaponski) sustav te EIMA 2006, „Tehnička signalizacija“ za prikolicu s hidrauličkim pogonom i elektroničkom kontrolom.

U proizvodnom programu tvrtke mogu se pronaći preklopne šumarske dizalice, šumarske prikolice zatim damperi, prikolice za prijevoz stoke, žitarica, cisterne, rasipači gnoja, prikolice za prijevoz okruglih (roto) bala sijena i druge specijalne prikolice. Osim standardnih prikolica iste se mogu projektirati prema potrebama i željama kupaca koji mogu birati materijal izrade, vrstu guma i sve ostale karakteristike od čega onda ovisi i cijena tako izrađenih prikolica.

Osijek, 24.04.2009.
Prezentacija projekta „INTEGRAP“

U HGK ŽK Osijek se 27. travnja održala prezentacija projekta INTEGRAP – Potpora razvoju prehrambene industrije Slavonije i Baranje temeljene na integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji, a u organizaciji Upravnog odbora projekta.

Podnositelji projektnog prijedloga su Poljoprivredni fakultet Osijek, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek i Poljoprivredni institut Osijek. Ostali dionici na projektu su: Hrvatska agencija za hranu, Zavod za tlo, Hrvatski Zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, poljoprivredne škole iz Vinkovaca i Slavonskog Broda, te tvrtka “Euro-voće” iz Orahovice. Glavni partner na projektu je Razvojna agencija Požeško-slavonske županije uz sudjelovanje partnerskih razvojnih agencija iz ostale četiri slavonske županije.

U okviru prezentacije projekta INTEGRAP predstavljena su dva potprojekta koji imaju različite aktivnosti, opće i specifične ciljeve:

Potprojekt 1: Potpora primjeni osnova integrirane poljoprivredne proizvodnje u praksi. Opći cilj ovog potprojekta je doprinijeti učinkovitoj provedbi zakonske i podzakonske regulative o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj. Kao specifični ciljevi navode se podizanje razine svijesti i znanja o načelima integrirane poljoprivredne proizvodnje te stvaranje pretpostavki za primjenu tehnoloških uputa za integriranu poljoprivrednu proizvodnju u praksi.

Potprojekt 2: Potpora razvoju domaćeg sjemenarstva i rasadničarstva. Opći cilj ovog potprojekta je doprinijeti osnaženju strateških resursa i komparativnih prednosti primarne poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Specifični ciljevi ovog potprojekta su: osnažiti komercijalni potencijal domaćih sorti voća i domaćeg sjemena, stvoriti uvjete za revitalizaciju „zaboravljenih“ poljoprivrednih kultura te preporučiti uvođenje novih poljoprivrednih kultura u poljoprivrednu proizvodnju.

Opći cilj projekta je doprinos jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i podizanju atraktivnosti regije Slavonije i Baranje kroz razvoj prehrambene industrije orijentirane izvozu, temeljene na znanju i inovacijama, te na primjeni načela integrirane poljoprivredne proizvodnje u praksi. Integrirana poljoprivredna proizvodnja osigurava ravnotežu između primarne poljoprivredne proizvodnje i okoliša te ima korisne učinke na potrošače, poljoprivredne proizvođače, okoliš te na gospodarstvo u cjelini.

Osijek, 13. 03. 2009.
Održan sastanak o proljetnoj sjetvi 2009.
U HGK ŽK Osijek je 13. ožujka održan sastanak Strukovne skupine biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela na temu priprema za proljetnu sjetvu 2009. godine, te prezentacija Prijedloga Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Sastanku su prisustvovali Krešimir Kuterovac, Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, predstavnici poduzeća i zadruga, prerađivačke industrije, proizvođača reprodukcijskog materijala i sjemena, predstavnici Udruga obiljskih gospodarstva, Ureda državne uprave i Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko – baranjske županije, te predstavnici poslovnih banaka i medija.
Na sastanku je zaključeno da je proljetnu sjetvu na poljima Osječko – baranjske županije potrebno obaviti na 108.000 ha. Obzirom na visoke cijene repromaterijala i niske cijene poljoprivrednih proizvoda na domaćem i stranom tržištu, najčešće postavljano pitanje je „što sijati u proljetnoj sjetvi?“. Kandit Premjer d.o.o. planirao je posijati šećernu repu na 9.000 ha, a uspio je predugovoriti i ugovoriti svega 6.000 ha, te će ostatak morati ugovarati u susjednoj Vojvodini. IPK Tvornica ulja Čepin smanjila je obim površina na kojima planira sjetvu suncokreta zbog poteškoća u poslovanju ( pad cijena sirovog ulja preko 50% na svjetskom tržištu ). Petrokemija Kutina normalno radi od 01.02. 2009. god. i ima dovoljne količine moneralnog gnojiva i spremna je za isporuku. Iako su cijene mineralnim gnojivima na svjetkom tržištu pale, Petrokemija nije uspjela sniziti cijene na domaćem tržištu jer je plin poskupio za 35%, a u cijeni gnojiva učestvuje, u ovisnosti od formulacije, u omjeru od 59 – 90 %. Cijena mineralnih gnojiva ostala je ista kao i prošle jeseni, nije rasla , ali nije niti padala. Obzirom na cijenu kapitala na tržištu pojedini organizatori proizvodnje ovogodišnju proljetnu sjetvu mogu kreditirati s 50% troškova po ha uz tvrdnju da ovogodišnje otkupne cijene može formirati samo tržište, a uz to je potrebno dogovoriti se oko prodaje pšenice jer postoji opasnost da stara pšenica dočeka novu u silosima.
Kukuruz je prošle godine bio najzastupljenija ratarska kutura na oranicama čiju je sjetvenu površinu diktirala visoka cijena iz jeseni 2007. Dobri klimatski uvjeti omogućili su izuzetan urod kukuruza što je uzrokovalo značajan pad cijene zrna kukuruza na svjetskom i domaćem tržištu i značajno umanjilo prihod koji su očekivali proizvođači, a za očekivati je da će to biti razlozi nešto umanjenih sjetvenih površina zasijanih kukuruzom.
Soja je kultura čija proizvodnja iz godine u godinu raste. Prema pokazanom interesu proizvođača moguće je očekivati da će ona biti kultura koja će biti posijana na značajnim površinama.
Iz diskusija proizvođača na sastanku Strukovne skupine vidljivo je da sjetvu pojedinih kultura diktiraju oscilacije cijena na tržištu, a da bi se to u budućnosti izbjeglo smatraju da je potrebno donijeti bilancu potreba poljoprivrednih proizvoda, interventne cijene, zaštitne cijene, te tržni red za sve kulture prije ulaska u EU na bazi realnih troškova koji terete pojedine kulture.
Unatoč složenoj financijskoj situaciji i vrlo skupim inputima, proljetna sjetva će biti obavljena uz moguću redukciju mineralnih gnojiva i zaštite jer se država obavezala da će sve potpore isplatiti u zakonskom roku, odnosno 1,4 milijarde kuna poticaja do kraja travnja, što će omogućiti ulaganje u proljetnu sjetvu .
Na sastanku Strukovne skupine biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela predstavljen je Prijedlog Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju koji je prilagodba naših potpora potporama u EU, odnosno Europskom zakonu o potporama. Prijedloženo je da se ovaj Zakon donese po hitnom postupku.

Prilog: Proljetna sjetva 2009. (doc,142 KB)

Osijek, 10. veljače 2009.
Prezentacija češkog gospodarstva

HGK ŽK Osijek Osijek u suradnji sa češkom državnom agencijom Czech Trade Zagreb, je 10. veljače organizirala prezentaciju češkog gospodarstva, s posebnim osvrtom na poljoprivrednu djelatnost.

Oprema za stočarsku proizvodnju predstavila je tvrtka Agrico (www.agrico.cz),
preradu biološki razgradivog otpada i proizvodnju biogoriva predstavila je tvrtka Agro-eko (www.eoepetrinja.eu), poljoprivrednu mehanizaciju predstavile su tvrtke SMS CZ
(www.smscz.cz) i ZDT (www.zdt.cz).

Na predstavljanju tvrtki bio je nazočan Tomaš Kuchta, ekonomski savjetnik Veleposlanstva Republike Češke u Zagrebu.

Tom prilikom iznešeni su podaci o robnoj razmjeni dviju zemalja s naglaskom na razmjenu Osječko-baranjske županije i Češke. Robna razmjena Hrvatske i Češke u razdoblju siječanj - studeni 2008. godine iznosila je 728,7 milijuna USD dolara s tim da je ostvaren deficit od 445,3 milijuna USD dolara. U usporedbi s prethodnom godinom razmjena je porasla za 15 %, pri tome je izvoz porastao za 13 %, a uvoz za 16%.

U vanjskotrgovinskom poslovanju sa Češkom osječko-baranjsko gospodarstvo u vremenskom razdoblju siječanj-studeni 2008. godine ostvarilo je ukupnu razmjenu u vrijednosti od 18,4 milijuna USD dolara. Pri tome je ostvaren negativan saldo u iznosu od 10 milijuna USD dolara. U trgovinskoj razmjeni sa Češkom sudjelovalo je u uvozu 87 poduzeća s područja Osječko-baranjske županije, dok je 15 poduzeća izvozilo u Češku.

Od proizvoda koji se u Češku izvoze najzastupljeniji su šećer, strojevi, te papir i drvo, a uvoze se tračnička vozila, papir i karton te mlijeko i mliječne prerađevine.

Prezentacija proizvodnog programa Čeških tvrtki pobudila je veliki interes kod mnogobrojnih nazočnih gospodarskih subjekata, obzirom da se radilo o vrlo interesantnim proizvodima koji su kako po idejnim rješenjima tako i po cijenama vrlo pristupačni našim kupcima. Na kraju šire rasprave na kojoj je sudjelovao veći broj prisutnih zaključeno je da će navedeni program biti izložen na proljetnom i jesenskom međunarodnom poljoprivrednom sajmu Gudovac-Bjelovar. Tako će zainteresirani kupci imati priliku upoznati se s tehničkim vrijednostima navedenih strojeva i opreme.

Osijek, 09.veljače,2009.
Radionica Priprema projekata za SAPARD/IPARD

U organizaciji ŽK Osijek, Privredne banke Zagreb i tvrtke Mreža znanja, održana je 09. veljače 2009.god. radionica na temu «Priprema projekata za pretpristupni program EU za poljoprivredu i ruralni razvoj SAPARD /IPARD» u prostorijama HGK –ŽK Osijek.

Cilj održavanja radionice, na koju se odazvalo tridesetak poljoprivrednika bio je upoznati se s načinom pripreme projekata kako bi se iskoristilo što više preostalih neiskorištenih sredstava iz programa SAPARD.

Andreja Turčin, direktorica EU Deska u Privrednoj banci Zagreb, iznijela je podatak da će tijekom veljače biti raspisan četvrti krug natječaja SAPARD programa, u kojem će biti na raspolagnju 131,7 mil kuna.

Ukupno je do sada, u tri kruga natječaja za dobivanje sredstava iz pretpristupnog fonda EU-a za poljoprivredu i ruralni razvoj SAPARD, odobreno 36 projekata u iznosu od 111,4 milijuna kuna.

EU Desk Privredne banke Zagreb djeluje od 2005 god. i osigurava informacije o pretpristupnim fondovima, nudi pomoć u pripremi projekata, vrši struktuiranje financiranja i međufinanciranja projekata, daje bankarske garancije, pisma namjere i potvrde o stanju na računu.

Sapard programa, čija je namjena reforma poljoprivrednog sektora i usklađivanje sa standardima EU, podupire projekte koji unapređuju :

proizvodnju mlijeka, mesa, voća i povrća, žitarica i uljarica ( Mjera 1 )
preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda (Mjera 2 )
uvjete života i rada u ruralnim sredinama ( Mjera 3 )

Nasatavak Sapard programa je IPARD (HR 2007 – 2013), a podupirat će i ulaganja u sektor vinarstva i maslinarstva što Sapard program nije.

Korisnici Mjere 1 su poljoprivredna gospodarstva, fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koja su u sustavu PDV-a i koja su podmirili sve obveze prema Proračunu.

Nositelj poljoprivrednog gospodarstva mora posjedovati stručno obrazovanje poljoprivredne, veterinarske ili prehrambene struke ili imati radno iskustvo u poljoprivredi u trajanju od najmanje pet godina ili biti najmanje dvije godine upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

Korisnici Mjere 2 su fizičke i pravne osobe registrirane za pojedinu djelatnost i koje su u sustavu PDV-a te su podmirili sve obveze prema Proračunu. Nisu prihvatljiva ulaganju u klaonice s kapacitetom manjim od (po smjeni) 20 junadi, 50 svinja, 5000 komada peradi i ulaganja na maloprodajnoj razini.

Projekt koji vodi povećanju proizvodnje mora imati dokaz o osiguranju tržišta i da
su podmirene sve obveze prema Proračunu.

Korisnici Mjere 3 su jedinice lokalne i regionalne samouprave s najviše 10.000 stanovnika, a odabrani projekti financiraju se u 100 % iznosu.

Naglašeno je da treba voditi računa o tome da je izrada ponude zahtjeva opsežna i da su pripreme dugotrajne te pravovremeno treba započeti, tj. prije objave natječaja ukoliko se projekt može financirati iz pretpristupnih fondova.

Domagoj Račić iz tvrtke Mreža znanja, naglasio je da su propisani uvjeti tko može dobiti potporu, a tko ne, te da su sredstva Sapard potpore namjenska i nepovratna. Obrazložio je dva konkretna slučaja dodjele i time na konkretnim primjerima u brojkama, prisutnima približio kompletan tijek realizacije projekta i njegovo financiranje.

Osijek, 17. rujna 2008.
O jesenskoj sjetvi i berbi kasnih usjeva roda 2008. u ŽK Osijek

Sastanak Strukovne skupine Biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela održan je 17. rujna u prostorijama ŽK Osijek. Tema sastanka je bila jesenska sjetva i berba kasnih usjeva roda 2008. i problematika koja ih prati.

Uz poljoprivredne proizvođače, predstavnike prerađivačke industrije, proizvođače reprodukcijskog materijala, predstavnike poljoprivrednih poduzeća i zadruga te Udruga obiteljskih gospodarstava, sastanku su prisustvovali i Krešimir Kuterovac i Josip Kraljičković, državni tajnici u MPRRR, te Pavo Šarćević, dožupan Osječko – baranjski.

Jesenska sjetva i berba su najobimniji poslovi u poljoprivrednoj proizvodnji. Bez obzira na ekstremno visoke ljetne temperature, jesenske kulture, čija je berba u tijeku, daju vrlo visok i kvalitetan urod koji je uzrokovao problem skladištenja i čuvanja plodova. Kako je i pšenica ove godine dala rekordan urod, a dinamika izmještanja zrna iz silosa nije tekla planiranom brzinom, zbog pada cijene pšenice, u jesensku berbu smo ušli s punim silosima.

Osim problema sa smještajnim kapacitetima proizvođače je iznenadio i pad cijena poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno pšenice, kukuruza i suncokreta, koje su niže od očekivanih zbog utjecaja nižih cijena na svjetskom tržištu, posebno u zemljama u okruženju.

Pad cijena poljoprivrednih prozvoda utjecati će i na jesensku sjetvu jer će proizvođači zasijati kulture za koje očekuju da će biti profitabilnije slijedeće godine, što bi moglo rezultirati padom interesa za sjetvu pšenice, a značajno povećanim interesom za sjetvu uljane repice čija je cijena iznosila 3,5 kn/kg i bila veoma profitabilna. Da bi olakšala jesensku sjetvu Država će poticaje za rane usjeve isplatiti u cijelosti do 30. rujna 2008. godine.

Obzirom na značajnije viškove pšenice R. Hrvatska kani putem Ravnateljstva za robne zalihe otkupiti 50.000 t pšenice po tržnim cijenama za moguće potrebne intervencije na tržištu.

Pooljoprivrednu proizvodnju je potrebno prilagoditi uvjetima koji vladaju, državni poticaji neće više rasti, EU kroz projekte neće davati više novca, cijene koštanja poljoprivrednih prozvoda biti će tržišne i proizvodnju treba prilagoditi ovim uvjetima i iznaći način na koji će biti profitabilna.

Prilog: Jesenska sjetva 2008. (doc,101 KB)

Osijek, 19. lipnja 2008.
Sastanak Strukovne skupine biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela ŽK Osijek

Strukovna skupina biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela HGK – Županijske komore Osijek u suradnji s Ministrstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja organizirala je 19. lipnja sastanak vezan uz teme koje prate žetvu pšenice, tržni red žitarica, organizaciju otkupa pšenice roda 2008., tržište pšenice roda 2008., te uskladištenje pšenice roda 2008. godine.
Sastanak je održan u prostorijama ŽK Osijek, a osim predstavnika proizvođača, poljoprivrednih poduzeća i zadruga Slavonije i Baranje, Udruga obiteljskih gospodarstava, predstavnika Ureda državne uprave i upravnih odjela za poljoprivredu i gospodarstvo županija Slavonije i Baranje, sastanku su prisustvovali i Paško Gašpar, predstavik Žitozajednice, Krešimir Kuterovac, Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ljupko Tabaković, savjetnik ministra poljoprivrede, Damir Kolar, ravnatelj Uprave za poljoprivredu i prehrambenu industriju, te Tomić, predstavnik Ravnateljstva robnih zaliha.
Ove godine žetva pšenice u Republici Hrvatskoj trebala bi se obaviti na 136 – 140.000 ha što je do sada najmanja žetvena površina pšenice. Uz prosječni prinos od 4,7 t/ha očekuje se proizvodnja oko 600.000 t pšeničnog zrna što je dostano za zadovoljenje vlastitih potreba.
Tijekom žetve pšenice biti će donešen i tržni red žitarica koji se sada nalazi u Saborskoj proceduri. Tržni red će ove godine sadržavati evidenciju o proizvodnji, uvozne i izvozne dozvole za pšenicu, stanje u silosima te situacije na tržištu kada Država intervenira.
Ove godine trženje pšenice prepušteno je u potpunosti zakonima ponude i potražnje i biti će predmet direktnog dogovora proizvođača pšenice i prerađivača, mlinsko – pekarske industrije. Osim zakona ponude i potražnje na formiranje cijene pšenice utjecati će i cijene pšenice u državama u okruženju, te uvozna kvota od 100.000 t koja će tijekom kolovoza ući u zemlju. Očekuje se da će cijena pšenice kod nas biti 10 – 15% viša nego u zemljama u okruženju. Ukoliko tržna cijena pšenice padne ispod 101 eura/t , država će intervenirati otkupom ponuđenih količina po spomenutoj cijeni , ali po standardima kvalitete prilagođenim EU (primjese dozvoljene do 11,5%).
Dugo očekivani zakon o skladišnici je također u proceduri donošenja, ali se ne očekuje da će biti donešen do žetve. Iako zakon još nije donešen proizvođačima će biti omogućeno skladištenje pšeničnog zrna do željenog datuma prodaje.

Osijek, 27. svibnja 2008.
Predstavljanje «Projekta okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj»

HGK Županijska komora Osijek u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja organizirala je prezentaciju Radne verzije Nacrta novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu i Projekta „Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj“. Prezentacija se održala u osječkoj komori 27. svibnja.
Nacrt novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu predstavila je Ana Budanko – Penavić iz MPRRR, koja je i sama član radne skupine za pripremu novog prijedloga ovog Zakona.

Izrada prijedloga nacrta Zakona o poljoprivrednom zemljištu je u tijeku te se očekuje da će se prijedlog nacrta zakona tijekom lipnja naći u saborskoj proceduri dok se njegovo donošenje očekuje tijekom lipnja ili srpnja 2008. godine. Svrha zakona je omogućiti da zemljište bude maksimalno u funkciji proizvodnje hrane te da zemljištem raspolažu oni koji ga koriste. Novim Zakonom biti će također reguliran promet poljoprivrednim zemljištem, poglavito u Glavi V. kojom se usmjerava tržište privatnim poljoprivrednim zemljištem prema okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta. Veliku ulogu u ovom ima Agencija za poljoprivredno zemljište koja se planira osnovati i koja bi imala pravo prvokupa ponuđenog zemljišta.

Ciljevi poljoprivredne politike su unaprijediti konkurentnost poljoprivredne proizvodnje i poboljšati životne uvjete u seoskim područjima. Jedna od prepreka na putu do ostvarenja tog cilja je i nepovoljna struktura poljoprivrednih posjeda, odnosno mala površina posjeda, veliki broj malih parcela te međusobna udaljenost parcela.
Projekt „Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj“ provodi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u suradnji s jedinicama regionalne i lokalne samouprave, a pilot projekti nalaze se na području Primorsko- goranske, Varaždinske, Zagrebačke i Vukovarsko – srijemske županije.

Cilj ovog projekta je podržati razvoj hrvatske politike okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta na temelju iskustava stečenih na pilot lokacijama. Projekt uključuje uspostavu i djelovanje struktura nadležnih za provedbu projekta, provedbu okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta na spomenutih pet lokacija, osnivanje „zemljišnog fonda“ i Agencije za poljoprivredno zemljište, te uvođenje popratnih mjera unapređenja tržišta poljoprivrednim zemljištem.

Osijek, 21. svibanja 2008.
Sastanak na temu „Altualni problemi na tržištu pšenice“

Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela te mlinsko-pekarske industrije Županijske Komore Osijek, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja održali su sastanak 21. svibnja 2008. godine na temu „Aktualni problemi na tržištu pšenice“.

Ovom, već tradicionalnom sastanku pred žetvu, su prisustvovali Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Krešimir Kuterovac, državni tajnik u Ministarstvu, brojni proizvođači, predstavnici mlinsko – pekarske industrije, poljoprivrednih poduzeća i zadruga te Udruga obiteljskih gospodarstava.

Prema riječima ministra pšenica posijana jesenas dati će urod dostatan za vlastite potrebe. Uslijed rastućeg nedostatka hrane u svijetu, zbog čega su se udvostručile cijene poljoprivrednih proizvoda, potencijali Hrvatske u proizvodnji hrane dolaze do izražaja. Upravo iz tih razloga sredstva u državnom proračunu za 2008. godinu koja se planiraju uložiti u razvoj poljoprivrede i podići njenu konkurentnost na svjetskom tržištu su uvećana za trećinu u odnosu na prethodnu godinu.

Da bi se podigla razina razvijenosti poljoprivrede mijenja se dio zakona i pravilnika, kao npr. Pravilnik o kapitalnim ulaganjima. Prema novom pravilniku, visina nepovratnih sredstava u svakoj složenoj investiciji prema operativnim programima koje je donijela vlada, iznositi će 50 %.Ograničenje sredstava podignuto je na 3,5 milijuna u odnosu na prijašnji 1 milijun, a kreditni period s 10 prolongiran na 15 godina. Kod jednostavnijih investicija ( kao nabava opreme) povrat nepovratnih sredstava iznositi će 40%. Bespovratna sredstava se ,prema novom pravilniku, mogu koristiti u svrhu otplate kredita kao i garancija otplate kredita.

U svrhu zaustavljanja odljeva stanovništva sa sela (u EU se odvija obrnuti proces) kani se investirati 500 milijuna kuna u ruralni razvoj.

U svrhu intenziviranja poljoprivredne proizvodnje dolazi i do promjena u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Cilj ove promjene je da zemljištem raspolažu oni koji ga obrađuju, te da se onemoguće prodaje u špekulativne svrhe, odnosno preprodaju zemljišta. Svo zemljište koje se ne obrađuje treba staviti u funkciju proizvodnje. U cilju kvalitetne provedbe spomenutog Zakona osnovati će se Agencija za zemljište.
Hrana više nije i neće biti jeftina. Dolazi vrijeme kada će poljoprivredni proizvođači moći živjeti od prodaje svojih proizvoda te će potpore izgubiti socijalnu funkciju i biti u funkciji razvoja poljoprivredne proizvodnje. Tržište sada funkcionira drugačije, proizvodnja se unaprijed ugovara i proizvodi se za poznatog kupca. Pšenica iz ovogodišnje žetve prodaje se u zeleno. Da ne bi bilo problema u ovogodišnjoj žetvi Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka radi na donošenju Tržnog reda za pšenicu kao i na donošenju Zakona o skladišnici.

Zakon o skladišnici omogućio bi licenciranje silosa u koje bi se spremao ovogodišnji urod žitarica i tako omogućio da se pšenica ne nađe na tržištu neposredno nakon žetve kada cijene u pravilu padaju, nego bi se moglo pričekati povoljnije vrijeme za prodaju uroda.

Obzirom na trenutnu nestašicu pšenice na svjetskom tržištu, neposredno iza žetve na snazi će biti zabrana izvoza pšenice do 30. rujna dok bilance potreba budu jasne i kada se bude znalo s kolikim tržnim viškovima raspolažemo.

Osijek, 09. svibnja 2008.
Stručno predavanje „Hidroponski uzgoj povrća“

U suorganizaciji HGK – Županijska komore Osijek i Društva agronoma Osijek dana 9. svibnja 2008. godine u prostorijama Županijske komore Osijek prof.dr.sc. Nada Parađiković, s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, održala je stručno predavanje o hidroponskom uzgoju povrća.

Hidroponski uzgoj je uzgoj biljaka u hranjivoj otopini koji se sve više širi i na našim prostorima iako zahtjeva visoka financijska ulaganja i stalnu edukaciju proizvođača. Za uzvrat osigurava kontinuirane berbe i visok prinos uzgajanog povrća.

Hidroponski uzgoj može biti bez supstrata ( tehnika hranjivog filma, aeropon, plutajući kontejneri ) te sa supstratom koji u tom slučaju može biti anorganskog podrijekla, organskog podrijekla ili sintetički. U uzgoju biljaka u hidroponu kod nas je najčešće zastupljena kamena vuna koja se može, uz detaljno ispiranje od korijenja, koristiti tri godine. Iza toga je potrebno promijeniti supstrat.

Zbog klimatskih karakteristika tijekom zima, odnosno u prosincu, siječnju i veljači, nema proizvodnje. Proizvodnja je ranoproljetna, uz dogrijavanje, a tada u strukturi cijene proizvedenog povrća energija iznosi 60 %.

Kod zasnivanja hidroponske proizvodnje i nabavke opreme za nju, vrlo je važno obratiti pozornost na blizinu servisnih centara jer svaki kvar u sistemu za navodnjavanje i hraniva ukoliko ne bude otklonjen u roku od 3 – 5 sati izaziva propadanje proizvodnje.

Osijek, 18. ožujka 2008.
Sastanak Strukovne skupine biljna proizvodnja i usluge sela

U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja HGK – ŽK Osijek održala je 18. ožujka 2008. g. sastanak Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluge u poljoprivredi sela na kojoj se razmatrala proljetna sjetva i problematika koja ju prati.

Sastanku su prisustvovali Krešimir Kuterovac, dipl.ing.polj., državni tajnik u MPRRR, zatim predstavnici prerađivačke industrije, poljoprivrednih poduzeća i zadruga, proizvođača reprodukcijskog materijala i sortnog sjemena te Udruga obiteljskih gospodarstava kao i predstavnici Ureda državne uprave i Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije i medija.

Proljetnu sjetvu na poljima Osječko – baranjske županije potrebno je obaviti na više od 114.500 ha. Prema uvjetima koji trenutno vladaju na tržištu za očekivati je da će najveće površine biti zasijane merkantilnim kukuruzom i suncokretom.

Ugovaranje sjetve pojedinih kultura između proizvođača i prerađivača je u tijeku, dok je sjetva nekih kultura kao jarog pivarskog ječma ugovorena na 337,5 ha i završena. Za ugovaranje sjetve šećerne repe među proizvođačima vlada slab interes prouzročen relativno niskom otkupnom cijenom i niskim poticajima. Od planiranih 10.000 ha Tvornica šećera je uspjela ugovoriti sjetvu na 6.600 ha. Ukoliko Ministarstvo poljoprivrede ne prihvati predloženu visinu poticaja od 4.000 kn/ha šećerana garantira da će on biti isplaćen proizvođačima koji ove godine zasiju šećernu repu. Obzirom da ne postoje domaći proizvođači sjemena šećerne repe u Hrvatsku je uvezeno 35.000 sjetvenih jedinica sjemena, ali zbog slabe zainteresirenosti proizvođača biti će utrošena samo polovica uvezenog sjemena.
Proizvođači su također ispoljili slab interes za ugovaranje sjetve soje mada, zbog svjetskog trenda, cijena zrna soje neće padati. Poticaj za sjetvu soje iznosi 1.850 kn/ha i značajno je manji no za sjetvu žitarica.

Iako je ugovaranje sjetve suncokreta na samom početku za sjetvu ove kulture proizvođači su pokazali značajan interes te se Uljara Čepin nada ugovoriti planiranih 10.000 ha suncokreta. Smatraju da bi poticaj za proizvodnju ove uljarice trebao iznositi bar 2.850 kn/ha jer je poticaj za proizvodnju suncokreta izjednačen sa poticajem za proizvodnju žitarica koji iznosi 2.250 kn.

Kao i svake godine i ove godine će merkantilni kukuruz biti posijan na najvećim površinama zahvaljujući cijeni koju trenutno postiže na tržištu, a u ovisnosti o svjetskom trendu porasta cijena, relativno visoku cijenu će i zadržati.

Da bi se proljetna sjetva obavila na vrijeme i kvalitetno potrebno je u što skorije vrijeme isplatiti 50% preostalih poticaja za prošlogodišnju proizvodnju, te poticajima izbalansirati disparitete koji su se pojavili. Iako je repromaterijala za sjetvu poskupio oko 30 % cijene poljoprivrednim proizvodima su isto tako porasle, a postoji i dalji trend porasta cijena poljoprivrednim proizvodima na svjetskom tržištu.

Prilog: Proljetna sjetva 2008 (doc, 102 KB)

Austrija, 31. siječnja – 01. veljače 2008
Stručno putovanje slavonskih poljoprivrednika u Austriju

HGK - Županijska komora Osijek u suradnji s tvrtkom RWA AGRO organizirala je stručno putovanje u Austriju u vremenu od 31. siječnja do 01. veljače 2008.

Sudionici stručnog putovanja bili su predstavnici većih poljoprivrednih poduzeća, zadruga i obiteljskih gospodarstva sa područja svih pet županija na prostorima Slavonije i Baranje.

Program stručnog putovanja sadržavao je posjetu tvrtci RWA AGRO u Lannnachu, gdje su se sudionici putovanja upoznali s proizvodnim programom sjemenarske proizvodnje, čiji su proizvodi (sjemenski kukuruz, suncokret, djetelinsko-travne smjese) zastupljeni i na hrvatskom tržištu. Modernizirani proizvodni pogoni opremljeni su visokom tehnologijom i s malim brojem djelatnika ostvaruju visoke proizvodne rezultate.

Stručno putovanje je obuhvatilo i posjet malom obiteljskom gospodarstvu u blizini Lannacha koje se bavi povrtlarskom proizvodnjom. Opremljenost obiteljskog gospodarstva je na visokoj razini, a sam proizvođač je izuzetno zadovoljan poticanjem svog gospodarstva od strane države i EU i stabilnošću tržišta kada je riječ o plasmanu njegovih proizvoda.

Stručno putovanje je završilo posjetom pogonima alternativnih izvora energije u Mürecku, malom mjestu na granici između Austrije i Slovenije. U navedenom mjestu u krugu tvornice može se vidjeti proizvodnja biodizela, gdje se za sirovine koriste uljana repica, suncokret, rabljena ulja i ostatci hrane. Navedeni pogon izgrađen je 1994. i sufinanciran je iz predpristupnih fondova EU.

U sklopu ovog objekta nalazi se i pogon za proizvodnju bioplina koji za sirovine koristi fekalije iz stočarske proizvodnje te fermentirani silažni kukuruz.

Treći pogon vezan je za proizvodnju toplinske energije koja se koristi za grijanje navedenog mjesta i okoline, a sirovine su ostaci biomase iz drvo-prerađivačke industrije.

Cjelokupna investicija je izuzetno kvalitetno realizirana kako u tehnološkom smislu tako i financijskom s visokim standardima automatizacije i očuvanja okoliša, jer se sve sirovine koje se koriste u sva tri segmenta proizvodnje nalaze u bližem okruženju mjesta proizvodnje.

Osijek, 22. studenoga 2007.
Okrugli stol „Proizvodnja energije iz biomase“

U suorganizaciji HGK – Županijske komore Osijek, Društva agronoma Osijek i Znanstvenog foruma Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka dana 22. studenog 2007. godine u prostorijama HGK – Županijske komore Osijek održan je okrugli stol na temu „Proizvodnja energije iz biomase" . Teme „ Energetski produkti iz biomase“ , „Ekonomski pokazatelji i zakonske regulative u proizvodnji energije iz biomase" i „Utjecaj obnovljivih energeneta na okoliš“ prezentirali su prof.dr.sc. Davor Kralik i Nataša Uranjek, dipl.ing.agr.
Energiju danas možemo dobivati iz dva izvora, iz fosilnih goriva i iz obnovljivih izvora energije koji obuhvaćaju sunčevu energiju, energiju vjetra, energiju vodenih tokova, energiju vodika te energiju iz biomase.
Biomasa je definirana kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz poljoprivrede, šumski otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i gradskog otpada.
Biogoriva danas predstavljaju najvredniji oblik obnovljivih izvora energije dobivenih iz biomase. Postoje dvije vrste biogoriva: alkoholna ( kao zamjena ili dodatak benzinu u benzinskim motorima) i biljna ulja ( kao zamjena ili dodatak mineralnom gorivu u dizelskim motorima).
Obzirom da je cilj Okvirne konvecije UN o promjeni klime i Kyotkog protokola obuzdavanje porasta emisije stakleničkih plinova tako da u razdoblju od 2008. – 2012. godine emisije bude barem 5% manja od emisije bazne godine, od ukupne potrošnje obnovljivih izvora energije 83,6 % biti će dobiveno iz biomase.

Prilog: Utjecaj obnovljivih bioenergenata na okoliš (pdf, 210 KB)

Ekonomski pokazatelji i zakonska regulativa u proizvodnji energije iz biomase (pdf, 2,5 MB)

Energetski produkti iz biomase (pdf, 2,7 MB)

Osijek, 20. studenoga 2007.
Seminar „Za razvoj ruralnih krajeva“

U suorganizaciji Hrvatskog farmera d.d. , kluba članova „Selo“ i HGK – Županijske komore Osijek, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, u prostorijama HGK – Županijske komore Osijek 20. studenog 2007. godine održan je seminar pod nazivom „Za razvoj ruralnih krajeva“.

Seminar se tijekom studenog i prosinca održava u svim županijskim komorama i gradu Zagrebu s ciljem da se gospodarstvenicima i obiteljskim gospodarstvima omogući kvalitetna edukacija i savjeti vezani uz ruralni razvoj.
Seminar je dao osnovne podatke o natječajima MPŠVG kao i Operativnim programima razvoja govedarske i svinjogojske proizvodnje, podizanju trajnih nasada i proizvodnji povrća, kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu, ruralnom razvitku, ruralnom turizmu kao i o uvjetima korištenja i korisnicima navedenih programa.

Svi navedeni programi i mjere imaju zakonsko uporište u Zakonu o poljoprivredi i Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu. Korisnici programa kroz Model ruralnog razvitka mogu biti komercijalna i nekomercijalna gospodarstva uz uvjet da su upisana u Upisnik poljoprivrednih proizvođača, dok model kapitalnih ulaganja mogu koristiti samo komercijalna gospodarstva upisana u Upisnik, dok model dohodovne potpore mogu koristiti samo nekomercijalna gospodarstva upisana u Upisnik.

U Republici Hrvatskoj u Upisnik je upisano 170.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Osijek, 26. rujna 2007.
Jesenska sjetva i berba kasnih usjeva na Osječko-baranjskoj županiji

HGK ŽK Osijek, Strukovna skupina biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredu sela, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva održala je 26. rujna sastanak na temu „Jesenska sjetva i berba kasnih usjeva roda 2007. na površinama Osječko – baranjske županije“

Na sastanku su uz Stjepana Mikolčića, pomoćnika ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i savjetnika ministra dr.sc. Ljupka Tabakovića bili i predstavnici prerađivačke, poljoprivrednih poduzeća i zadruga, proizvođači reprodukcijskog materijala, predstavnici Udruge obiteljskih gospodarstava, predstavnici Poljoprivrednog instituta Osijek, BC instituta d.d. Zagreb te Pioneer sjeme d.o.o. Zagreb, predstavnici Ureda državne uprave i Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko - baranjske županije, kao i predstavnici medija.

Područje Osječko-baranjske županije predstavlja jedno od najintenzivnijih područja poljoprivredne proizvodnje u RH, gdje se proizvodnja obavlja na 239.423 ha ili 8,9% polj. površina RH.

Učestale elementarne nepogode u vremenu od 2003. do 2007. godine nanijele su velike štete poljoprivredi, tako da je određeni broj gospodarskih subjekata iz poljoprivrednih djelatnosti otišao u stečaj, a jedan određeni dio je promijenio vlasničku strukturu.

Berba kasnih usjeva roda 2007.g je u punom tijeku, i ista je obavljena gotovo na 70% površina, dok su određene kulture, kao što je suncokret, u potpunosti skinute. Karakteristika ovogodišnje berbe je da su prinosi znatno niži (i do 50%) u odnosu na očekivane što je prvenstveno posljedica izražene suše praćene ekstremno visokim temperaturama.

Suncokret je kultura koja je najbolje podnijela sušu te se prinosi kreću od 3-4 tone po ha uz uljnost koja prelazi 44%.

Ovogodišnja suša je najveće posljedice ostavila na usjevima sjemenskog i merkantilnog kukuruza te soje, naročiti na usjevima kasne grupe zrenja čija se cvatnja i oplodnje odvijala u vrijeme ekstremno visokih temeperatura.

Suša je za 15-20% smanjila prinos korijena šećerne repe te se prinosi kreću od 45-48 tona po ha.

Prve procjene govore da je sveukupna šteta u poljoprivredi OBŽ za 2007. okvirno oko 800 milijuna kuna, te se očekuje poslije sumiranja rezultata i dostave iste nadležnim institucijama da Ministarstvo poljoprivrede iznađe model i obešteti poljoprivrednike.

Otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda su gotovo udvostručene, jer suša kao elementarna nepogoda pristutna je i u drugim dijelovima Europe te se osjeća nestašica uljarica i žitarica na tržištu i Europe i svijeta.

Jesenska sjetva se obavlja velikim intenzitetom, posebno vlada interes za sjetvu uljane repice obzirom na visinu poticaja i otkupne cijene te se pretpostavlja da je tom kulturom na prostoru Županije posijano oko 5.000 ha.

Sjetva pšenice, ječma i ostalih ozimih kultura također se obavlja u agrotehičkim rokovima, čemu pogoduje i rano skidanje usjeva kukuruza i soje, te je za očekivati da će se ozimim kulturama zasijati 10% površina više nego u protekloj godini.

Dobavljači reprodukcijskog materijala osigurali su dovoljne količine sjemena, gnojiva i zaštitinih sredstava s tim da su predstavnici INA Petrokemije iz Kutine, jednog od najvažnijih dobavljača, dali obećanje da cijena mineralnih gnojiva do kraja godine neće rasti.

Sušno razdoblje u 2007.g. smanjilo je sortiment sjemenske pšenice, cijene su neznatno porasle, ali iste ima dovoljno kako bi se plan jesenske sjetve mogao ostvariti.

Predstavnici MPŠVG dali su čvrsto obećanje da će drugih 50% poticaja za rane usjeve biti isplaćeno od 15. 10. 2007. g. što će, u svakom slučaju, pomoći u osiguranju prijeko potrebnih novčanih sredstava kako bi se planirani obim radova i ulaganja obavio u skladu s agrotehnikom.

Prilog: Jesenska sjetva i berba kasnih usjeva roda 2007. u OBŽ (doc, 70 KB)

Osijek, 07. ožujka 2007.
Sastanak na temu proljetna sjetva 2007.

U prostorijama HGK – Županijske komore Osijek 07. ožujka 2007. godine održan je sastanak Strukovne skupine biljna proizvodnja i usluge u poljoprivredi sela na temu provedbe proljetne sjetve na poljima Osječko – baranjske županije.
Uz poljoprivredne proizvođače, predstavnike poljoprivrednih poduzeća i zadruga, predstavnike prerađivačke industrije, proizvođače sortnog sjemena i repromaterijala, predstavnika Ureda državne uprave i Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko – baranjske županije, sastanku su prisustvovali i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, gosp. Stjepan Mikolčić, dipl.ing. polj. pomoćnik ministra, te gosp. dr.sc. Ljupko Tabaković, savjetnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Osječko – baranjska županija ima 211.811 ha oranica i vrtova, a neobrađene površine i ugari obično iznose 23.772 ha. Procjenjujemo da se ozimim kulturama u jesenskoj sjetvi 2006. godine zasijalo 64.157 ha pa je, slijedom toga, u proljetnoj sjetvi 2007. godine potrebno zasijati 123.882 ha jarim kulturama.

Zahvaljujući blagoj zimi stanje ozimih usjeva je izvanredno jer se vegetativni razvoj biljaka nije niti prekidao te su one dobro ukorjenjene, dobro su nabusale i postigle optimalan sklop biljaka što obećeva visoke i stabilne urode.

Za proljetnu sjetvu ispunjene su sve materijalne postavke da bi se ona odvijala bez zastoja : na tržištu se nalaze dovoljne količine certificiranog sjemena, dovoljno mineralnog gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te plavog dizela , a u tijeku je ugovaranje sjetvenih površina za šećernu repu, suncokret i soju , dok je sjetva jarog pivarskog ječma ugovorena na 300 ha i u tijeku je.
U sjetvi je 100% zastupljeno certificirano sjeme jarih kultura , a deklarirano je i 7.000.000 voćnih sadnica i 6.000.000 loznih cijepova.

Na području osječko – baranjske županije sjetva šećerna repe, od strane sve tri šećerane, ugovorena je na 14. 000 ha. Kandit Premijer d.o.o. ugovorio je sjetvu šećerne repe u RH na 12.000 ha, ali zbog nedostatnosti korijena za preradu dio sjetvenih površina je ugovoren u Mađarskoj i Srbiji.
Ugovaranje sjetve suncokreta teče uz nedovoljan interes za sjetvu ove uljarice. Uzrok nedovoljnom interesu za sjetvu suncokreta jeste izjednačavanje visine poticaja za uljarice i žitarice, visoke cijena koju postiže kukuruz te promjena standarda kod obračuna suncokreta na uljnost od 44% umjesto 42% kao što je bilo do sada.
I ako prerađivači traže da se podigne visina poticaja za sjetvu uljarica MPŠVG smatra da bi interes za sjetvu trebalo stimulirati cijenom suncokreta, a ne visinom poticaja.

Možemo pretpostaviti da će se soja sijati na 12 – 14. 000 ha, a obzirom na porast stočarske proizvodnje možemo očekivati i blagi porast interesa za sjetvu soje.

Najveće površine u proljetnoj sjetvi, kao što je to uobičajeno, biti će zasijane kukuruzom. Obzirom na potrebe i cijenu koju kukuruz postiže na tržištu možemo očekivati da će biti zasijan i na više od pretpostavljenih 80.000 ha.

Osijek, 03. travnja 2007.
Stručno predavanje o proizvodnji etanola

U suradnji HGK – Županijske komore Osijek i Društva agronoma Osijek organizirano je stručno predavanje na temu „Proizvodnja bioetanola i pozitivni učinci genetski poboljšanih hibrida na ekonomičnost proizvodnje bioetanola“ koje je održano 03. travnja 2007. godine.

Stručno predavanje na spomenutu temu prezentirao je gosp. Andrew L. Bennett, marketing menadžer tvrtke Monsant iz Južnoafričke Republike.

Monsanto je firma koja diljem svijeta ima 17.000 zaposlenih, a bavi se, većim dijelom, proizvodnjom sjemena, a manjim dijelom proizvodnjom sredstava za zaštitu bilja, proizvodima za stočarstvo te modernim tehnologijama od kojih je jedna i proizvodnja bioetanola iz kukuruza.

Za proizvodnju biopetanola zrnje kukuruza, nakon čišćenja, možemo pripremiti mokrom ili suhom meljavom. Zbog iskoristivosti nuzproizvoda češće se koristi suha meljava. Iza mljevenja masu mješamo s vodom da bi smo dobili gustu tekućinu u koju uvodimo alfaamilazu koja pretvara škrob u dekstrin. Uz novo dodavanje vode i zagrijavanje smjese uvodimo glukoamilazu koja dekstrin pretvara u dekstrozu, te dodajemo kvasce koji izazivaju fermentaciju a ujedno uništavaju i mikotoksine. Nuz produkt fermentacije je ugljični dioksid koji iznosi 30% od mase kukuruza koja je ušla u proces. Iza završene fermentacije vršimo klasičnu destilaciju kojom dobivamo etanol koji iznosi 40% od mase kukuruza koja je ušla u proces (od 1.000 kg kukuruza dobivamo 390 – 400 litara etanola).

Trop koji ostaje nakon destilacije centrifugiramo i odvajamo kruti dio koji iznosi 30% od mase kukuruza koju smo uveli u proces. Ta suha masa se skraćeno naziva DDGS (međunarodna kratica) i služi kao dodatak stočnoj hrani, a sadrži 285 proteina, ulja i celulozu i predstavlja nuz proizvod koji se može prodati na tržištu, a ujedno sačinjava i jedinu razliku između suhog i mokrog mljevenja .

Zbog veće ekonomičnosti proizvodnje bioetanola potrebno je proizvesti veće količine zrna kukuruza po hektaru. Zahvaljujući biotehnologiji, odnosno genetskom poboljšanju kukuruza prinos se povećao (u zadnjih 150 godina) od 2 – 3 t/ha do 13 – 14 t/ha suhog zrna). Monsanto proizvodi Dekalb hibride koji se odlikuju genetskim poboljšanjem i time i visokim prnisima. Osnova svim tim hibridima je DK 440, a u njih su ugrađeni gen za otpornost na totalne herbicide (čime se treiranjem postiže usjev čist od korova) te gen za tolerantnost na kukuruznog moljca (čime se postiže povećanje prinosa za 10 – 15 %) jer biljka proizvodi protein otrovan samo za kukuruznog moljca.

Osijek, 20. ožujka 2007.
Predstavljanje PBZ Agro kartice

U HGK ŽK Osijek je 19. ožujka predstavnicima poljoprivrednih zadruga, trgovcima poljoprivrednim repromaterijalom, predstavnicima seljačkih udruga i lokalnih zajednica predstavljena PBZ Agro kartica.

PBZ Agro kartica je namijenjena kreditiranju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u proizvodnji primarnih ratarskih kultura. Ovaj novi proizvod u sferi kartičnog poslovanja predstavili su Jozo Matas, direktor podružnice PBZ-a u Osijeku, te Tvrtko Novaković, regionalni voditelj prodaje PBZ Card.

Visina kredita koji se ostvaruje putem PBZ Agro kartice ovisi o veličini zemljišta na kojem poljoprivrednik namjerava uzgajati ratarsku kulturu i o vrsti te kulture, a kretat će se u iznosima od 5.000 do 150.000 kuna uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 6,5% i rok otplate od 12 mjeseci. Kreditiranje se obavlja putem elektronske kartice kojom će poljoprivrednik obavljati daljnja plaćanja. Kredit se odobrava strankama upisanim u registar proizvođača koje su u sustavu poticaja.

Osijek, 07. ožujka 2007.
Sastanak na temu proljetna sjetva 2007.

Možemo pretpostaviti da će se soja sijati na 12 – 14. 000 ha, a obzirom na porast stočarske proizvodnje možemo očekivati i blagi porast interesa za sjetvu soje.

Osijek, 02. studenog 2006.
Jesenska sjetva i berba kasnih usjeva 2006. na površinama OBŽ

U organizaciji HGK – Županijske komore Osijek održan je sastanak Strukovne skupine biljne proizvodnje i usluga u poljoprivredi sela na temu «Jesenska sjetva i berba kasnih usjeva 2006. na površinama Osječko – baranjske županije». Sastanak je održan 2. studenog 2006., a prisustvovali su mu, osim članica strukovne, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva - Stjepan Mikolčić, pomoćnik ministra i Lupko Tabaković, savjetnik; predstavnici Žitozajednice d.o.o. Zagreb; predstavnici prerađivačke industrije - IPK Tvornica ulja Čepin d.o.o. i Kandit Premijer d.o.o. Osijek; proizvođači reprodukcijskog materijala - Poljoprivredni institut Osijek, Zavod za sjemenarstvo i rasadničrsatvo; te Udruga obiteljskih gospodarstava, predstavnici Ureda državne uprave i mediji.

Dugo toplo i suho vrijeme omogućilo je obavljanje jesenskih radova bez problema koji inače prate sjetvu i berbu. Iako su vremenske prilike u proljeće izazivale pesimizam kada je bila riječ o kasnim usjevima, oni su ipak vrlo dobro rodili. P