POLJOPRIVREDA 

Poljoprivreda Zagrebačke županije. Klimatsko-pedološke i zemljopisne značajke odredile su i područja pod poljoprivrednim kulturama u Zagrebačkoj županiji. Ratarstvo i proizvodnja krme razvijeniji su i istočnom i jugoistočnom dijelu, stočarstvo u istočnom, a povrćarstvo uz rijeku Savu. Značajne površine pod voćnjacima smještene su u južnom i jugoistočnom dijelu Županije, a vinogradarstvo na Prigorju i Plešivici.

Struktura poljoprivredne proizvodnje. Na području Zagrebačke županije ukupno je 84.874 ha zasijanih površina, pri čemu 55.871 ha otpada na žitarice. Ukupno, pak, s oranicama i vrtovima na poljoprivredno područje zauzima 88.791 ha. Najzastupljenije voćne vrste su jabuka i šljiva. Prema broju goveda (49.227), svinja (130.738), peradi (917.354), Zagrebačka županija svrstava se među županije sa značajnijim stočnim fondom u Hrvatskoj. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosi 2.725 litara godišnje.

Vinogradarstvo i vinarstvo. Zagrebačka županija najveći je hrvatski proizvođač grožđa (oko 62.000 t) i vina (349.000 hl), a nositelji proizvodnje su obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Sustavno ulaganje u povećanje vinogradarskih površina, subvencioniranje sadnje loznih cijepova preporučenih sorti i marketing, pridonijeli su značajnom kvalitativnom pomaku vinogradrstva i vinarstva, što je vidljivo i po povećanju broja nagrađenih kvalitetnih vina na domaćim i međunarodnim ocjenjivanjima.

Poslovni subjekti. U Zagrebačkoj županiji poljoprivrednom proizvodnjom, osim obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, bavi se i 106 trgovačkih društava u kojima je ukupno oko 917 zaposlenih. Godine 2004. ta trgovačka društva ostvarila su ukupni prihod od 930 milijuna kuna.

 Perspektiva razvoja poljoprivrede Zagrebačke županije. Za daljnji razvitak poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji bitno je stvaranje poduzetničkog okružja kao preduvjeta za povećanje poljoprivredne proizvodnje i njezinog dohotka, te brže strukturne prilagodbe poljoprivrednog sektora tržišnim prilikama i sve jačoj konkurenciji. Takvoj razvojnoj orijentaciji poljoprivrede doprinose i konkretni projekti pokrenuti na razini regionalne uprave i lokalnih samouprava, kao što su: “Stvaranje županijske robne marke”, “Projekti poticanja prodaje i potrošnje” i niz drugih projekata kojima je svrha razvoj proizvodnje hrane te povezivanje poljoprivrede i turizma, s naglaskom na seoskom turizma. U tom pogledu važnu ulogu imaju i “Vinske ceste Zagrebačke županije”, projekt na kojem se kontinuirano radi, posebice na marketinškom planu kroz aktivnosti istoimene Udruge. Inače, poljoprivreda se u Zagrebačkoj županiji drži njezinim strateškim opredjeljenjem, a na putu daljnjega razvitka tog sektora bitnim se označava uređenje zemljišta te povezivanje proizvođača i prerađivača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kako bi Zagrebačka županija ostvarila svoje relevantne komparativne prednosti.

Prilog 1: poljoprivreda u brojkama (xls, 21KB)

PREHRAMBENA INDUSTRIJA

Prehrambena industrija Zagrebačke županije. Na području Zagrebačke županije smješteni su značajniji kapaciteti za mljevenje i ljuštenje žitarica, proizvodnju kruha i tjestenine, preradu i konzerviranje mesa, proizvodnju kvasca, proizvodnju stočne hrane i proizvodnju pića. U djelatnosti proizvodnje hrane i pića u Zagrebačkoj županiji aktivna su 72 trgovačka društva. Godine 2004. tvrtke iz prehrambene industrije ostvarile su 3,5% ukupnog prihoda, a broj zaposlenih činio je 5,6% u istoj djelatnosti u Hrvatskoj. U istom razdoblju ostvareni izvoz iznosio je oko 11 milijuna USD, što je udjel od 2,3% ukupno ostvarenog izvoza poljoprivredno-prehrambenog sektora u Hrvatskoj.

Najveći izvoznici. Kvasac d.o.o. Prudnice, Durata d.o.o. Dugo Selo, Bob's d.o.o. Malunje, Pond d.o.o. Bobovica, Mladina d.d. Jastrebarsko, Kombinat Sv. Ivan Zelina Nova d.o.o. Hrnjanec, Aromar d.o.o. Kloštar Ivanić, Pik Vrbovec–MI d.d. Vrbovec, PIK Vrbovec - Govedarska farma d.o.o. Vrbovec.

Smjernice strateškog razvoja. Sukladno usvojenoj Strategiji održivog gospodarstvenog razvoja Zagrebačke županije do 2010. godine, a polazeći od zahtjeva da se ustraje na ravnoteži između gospodarskih i ekoloških ciljeva, za budući razvoj poljoprivrede tog ruralnog prostora te prateće industrije, utvrđene su sljedeće smjernice: poboljšati životne, radne i proizvodne uvjete na selu; promicati učinkovitost poljoprivredne proizvodnje, s naglaskom na smanjenju troškova, rastu prihoda, konkurentnim cijenama, produktivnom zapošljavanju te priznatim standardima kvalitete; očuvati poljoprivredno zemljište i poticati ekološku proizvodnju; intenzivirati regionalnu suradnju i stvoriti uvjete za prilagodbu poljoprivredne politike standardima EU-a; poticati strateške investicije, tehnološki razvitak te proces specijalizacije u prehrambenoj industriji te ugovornu suradnju između poljoprivrednika, prateće industrije, trgovine i turizma.