Komora Zagreb
Gospodarski profil Grada Zagreba i Zagrebačke županije

 

Osnovni podaci o Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, i njezin politički, gospodarski i kulturni centar - jedan je od najstarijih europskih gradova čija povijest počinje 1095. kada je utemeljena Zagrebačka biskupija, a 1242. godine, Zlatnom bulom kralja Bele IV, Zagreb dobiva status slobodnog kraljevskog grada. Zagreb danas ima oko 800 tisuća stanovnika, proteže se na 640 km2 površine, a dužina granice Grada iznosi 176 km. Od ukupne gradske površine, 46,3 posto otpada na poljoprivredne, 30,5 posto na šumske, a 23,2 posto na ostale površine. Zagrebačka županija je administrativna cjelina, a pod imenom Comitatus Zagrabiensis postoji od 1759. godine, kad joj je carica Marija Terezija poklonila grb i pečatnjak. Granice i teritorij Županije tijekom povijesti bitno su se mijenjali, a u današnjim granicama Zagrebačka županija postoji od 1997. godine, kada je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj došlo do upravnog i teritorijalnog razdvajanja Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Sjedište Zagrebačke županije je u Zagrebu. Proteže se na oko 3000 km2 površine, a na tom području živi oko 300 tisuća stanovnika.

 

Administrativno ustrojstvo. Grad Zagreb podijeljen je na 17 gradskih četvrti: Donji grad, Gornji grad-Medveščak, Trnje, Maksimir, Peščenica-Žitnjak, Novi Zagreb-istok, Novi Zagreb-zapad, trešnjevka-sjever, Trešnjevka-jug, Črnomerec, Gornja Dubrava, Donja Dubrava, Stenjevec, Podsused-Vrapče, Podsljeme (Šestine, Gračani, Markuševec), Sesvete, Brezovica. U sastavu Zagrebačke županije su 34 jedinice lokalne samouprave, od kojih je 8 gradova i 26 općina, a funkcija je Županije da koordinira njihov gospodarski razvitak. Gradovi, koji su i gospodarska središta Zagrebačke županije i u kojima se nalaze ispostave županijskih ureda su: Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Jastrebarsko, Sveti Ivan Zelina, Dugo Selo, Vrbovec, Ivanić Grad. Općine Zagrebačke županije su: Bedenica, Bistra, Brdovec, Brckovljani, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik, Sveta Nedjelja i Žumberak.

 

Gospodarski profil. HGK-Komora Zagreb, koja svojom djelatnošću obuhvaća gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije, ima oko 25 tisuća članica – tvrtki iz različitih sektora gospodarstva, od čega na području Grada Zagreba posluje oko 22 tisuće trgovačkih društava, a na području Zagrebačke županije njih oko 3,5 tisuće. U strukturi gospodarstva, prema ostvarenom ukupnom prihodu, prerađivačka industrija sudjeluje s oko 30, trgovina s oko 33 posto, djelatnost prometa, skladištenja i veza s oko 10 posto, financijsko posredovanje s oko 7 posto, a ostatak otpada na ostale djelatnosti. Trgovačka društva s područja Komore Zagreb ostvaruju oko 30 posto ukupnoga hrvatskog izvoza.

 

U Zagrebu je koncentrirana kemijska, prehrambena, metaloprerađivačka, elektronička, tekstilna, drvna i izdavačko-grafička industrija, pretežito u industrijskim zonama na Žitnjaku i Jankomiru. Zagreb je sjedište velikih hrvatskih tvrtki, kao što su INA-Industrija nafte, Pliva, Kraš, Franck, Končar, Elektro-Kontakt, Ericsson-Nikola Tesla i drugih, te velikog broja predstavništava stranih kompanija. U Zagrebu, kao glavnom gradu Hrvatske i bankarsko - financijskom središtu, sjedište je Hrvatske narodne banke, Zagrebačke burze, Tržišta novca, HBOR-a i vodećih poslovnih banaka, a Zagreb je i sveučilišni centar, s oko 50 fakulteta, visokih i poslovnih škola, te znanstveno-istraživačkih centara. Također, Zagreb je i  međunarodni sajamski centar, a Zagrebački velesajam, osnovan 1909. godine, čiji se počeci, pak, vežu uz Prvu zemaljsku gospodarsku izložbu održanu 1864. godine, danas u svjetskoj sajamskoj obitelji zauzima visoko mjesto, kao član međunarodne unije sajmova (UFI) koja okuplja 167 sajamskih organizacija iz 67 zemalja. U Okviru ZV-a djeluje i Svjetski trgovinski centar (WTO), član Udruženja svjetskih trgovinskih centara WTCA, osnovan 1990. godine, sa svrhom povezivanja izvozno orijentiranoga gospodarstva Hrvatske sa svjetskim tržištem. u Hrvatskoj. Grad Zagreb je i jedan od 30 gradova koji imaju potpisao Memorandum o razumijevanju s EXIM bankom iz Washingtona, čime je 2000. godine stvoren i temelj za brži ulazak stranog kapitala na tržište Zagreba. Inače, na području Grada Zagreba približno je 360 tisuća zaposlenih, što je više od 40 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj.. 

 

Osnovicu gospodarskog razvitka Zagrebačke županije čine malo i srednje poduzetništvo, poljoprivreda, vinogradarstvo i turizam, uz korištenje komparativnih prednosti, poput neposredne blizine grada Zagreba, te lokalnih resursa. U Zagrebačkoj županiji 50 posto domaćinstava ima privatni poljoprivredni posjed, pa po broju mješovitih i čistih poljoprivrednih domaćinstava ta županija ima dvostruko veći prosjek od hrvatskoga. Zagrebačka županija također je poznati vinogradarski kraj, a vina iz njezinih vinogorja osvojila su do sada brojna priznanja na međunarodnim sajmovima i izložbama vina. Zagrebačka županija raspolaže sa značajnim industrijskim kapacitetima za proizvodnju kruha, tjestenine, stočne hrane, peradi i konzerviranje mesa, te proizvodnju pića. Od ostalih industrijskih djelatnosti na području Županije zastupljena je drvna, tekstilna, kemijska, keramička i elektroindustrija, te proizvodnja građevinskog materijala. Veće industrijske tvrtke su: Samoborka, Inker, Chromos –Tvornica grafičkih boja, Iskra, Zelinka, Drvoproizvod, Mladina, Božjakovina, PIK Vrbovec, Jamnica i druge. Od ukupnog broja tvrtki najviše je malih poduzetnika, čak oko 90 posto.

 

Pretpostavke gospodarskoga razvitka.

Jedna od najznačajnijih aktivnosti Komore Zagreb je  poticanje poduzetništva, investicija, izvoza  efikasnog korištenja domaćih resursa, poticanje kontinuiranog obrazovanja menadžementa i procesa bržeg zapošljavanja, jer su sve to pretpostavke ukupnog gospodarskog razvitka. Naglasak je pri tome stavljen na tehnološki razvitak industrije i tercijarnih djelatnosti, malo i srednje poduzetništvo, izvozne programe,  usvajanje europskih standarda kvalitete, te na stvaranje uvjeta za povećanje stupnja konkurentnosti svih sektora gospodarstva na globalnom tržištu. Zagreb se od maloga srednjeeuropskog grada razvija u europsku metropolu, a takav razvitak predviđen je i Prostornim, te Generalnim urbanističkim planom Grada Zagreba. Ti su dokumenti sastavni dio urbane strategije Zagreba i određuju njegov ukupni razvitak, uključujući komunalnu infrastrukturu, industriju, promet, turizam i druge čimbenike života u glavnom gradu. U skladu s gospodarskim i demografskim razvitkom, Zagreb bi 2015. godine imao oko 954 tisuće stanovnika, zagrebačka aglomeracija ukupno oko 1,2 milijuna, a širi zagrebački prostor oko 1,3 milijuna stanovnika. Na putu takvoga razvitka Zagreb čeka poboljšanje javnoga gradskog prometa, izgradnja željezničkih i cestovnih obilaznica, širenje stambeno-poslovnih zona, tehnoloških centara, turističko repozicioniranje, te ostvarivanje drugih projekata njegovoga razvitka kao diplomatskog, financijskog i kulturnog središta Hrvatske, uz očuvanje arhitektonskog identiteta Grada. Rješenje takvoga razvitka vidi se u interakciji znanosti i prakse, pa se iz tog razloga Komora Zagreb aktivno uključila u projekt implementacije znanstvenih otkrića u industriju, koji je pokrenuo Institut “Ruđer Bošković” u suradnji s Ekonomskim institutom iz Zagreba. Prostornim planom Zagrebačke županije definiran je tzv. održivi razvitak toga područja s naglaskom na očuvanju okoliša i zadovoljavanju kvalitete života, uz predviđene kapitalne investicije u prostoru, vezano za rješavanje problema odlaganja otpada, izgradnje nekoliko novih cesta i prometnih čvorišta, kapitalnih energetskih postrojenja i  zapadne željezničke obilaznice Zagreba. Na području Zagrebačke županije nije predviđeno širenje  građevinskih niti gospodarskih zona, jer je ocijenjeno da su postojeće dovoljne za nova stambena naselja i razvitak tzv. velikog poduzetništva, no naglasak je stavljen na poljoprivredna zemljišta, te na turizam i malo gospodarstvo.

 

Razvojni projekti i ekonomske smjernice. Temeljne smjernice gospodarskoga razvitka Zagreba su: poticanje malog i srednjeg poduzetništva; razvitak novih proizvodnji i tehnologije; razvoj clustera i regionalno povezivanje; stimuliranje ulaganja na gradskoj razini; fomiranje industrijskih zona; veće korištenje domaćih inputa u industrijskoj proizvodnji; razvitak ljudskih resursa, kao temeljnih resursa Grada; održivi urbanistički razvitak; zaštita i uređenje okoliša; razvitak komunalne infrastrukture i javnoga gradskog prijevoza; razvitak Zagreba kao turističko-kongresnog centra, financijskog središta, te središta znanosti, obrazovanja, visoke tehnologije itd. Osnovni ciljevi gospodarskoga razvitka Zagrebačke županije su: razvitak malog i srednjeg poduzetništva, kroz kreditiranje i uz korištenje lokalnih resursa, poticanje privatne inicijative i zapošljavanja u svim djelatnostima; razvitak poljoprivredne tržišne proizvodnje; razvitak vinogradarstva; očuvanje okoliša i razvitak eko-turizma, kao djelatnosti važne u očuvanju identiteta Županije, te razvitak komunalne infrastrukture. U pogledu ostvarivanja temeljnih smjernica gospodarskog razvitka, Komora Zagreb zalaže se za jačanje partnerskih odnosa s Gradom Zagrebom i Zagrebačkom županijom, a naglasak je stavila i na povezivanje javnog i privatnog sektora, znanosti i industrije, usvajanje tehničkih standarda proizvodnje koji se primjenjuju u Europskoj uniji, te na jačanje društvene i socijalne odgovornosti korporativnog sektora, s ciljem unaprjeđenja kvalitete života na razini lokalne i regionalne zajednice.

 

 

 • O Komori Zagreb
 • Ustroj (odsjeci) komore/kontakt podaci
 • Povijest Komore Zagreb
 • Izvještaj o radu Komore Zagreb u protekloj godini
 • Plan rada
 • Aktualno
 • Najave
 • Vijesti
 • Gospodarski profil Grada Zagreba i Zagrebačke županije
 • Osnovni makroekonomski pokazatelji
 • Grad Zagreb - Strukturne karakteristike gospodarstva
 • Industrija
 • Tekstil i Koža
 • Papir, Izdavaštvo i Tiskarska industrija
 • Drvo
 • Strojogradnja, Alati i Vozila, Metali
 • Proizvodnja električne i optičke opreme
 • Kemija, Guma i Plastika, Nemetali i Reciklaža
 • Poljoprivreda i prehrambena industrija
 • Komunalno gospodarstvo i graditeljstvo
 • Trgovina
 • Turizam
 • Malo gospodarstvo (poduzetništvo)
 • Promet
 • Inovacije - programi i aktivnosti
 • Tehnologija, razvitak i istraživanja
 • Zagrebačka županija - Strukturne karakteristike gospodarstva
 • Industrija
 • Tekstil i Koža
 • Papir, Izdavaštvo i Tiskarska industrija
 • Drvo
 • Strojogradnja, Alati i Vozila, Metali
 • Proizvodnja električne i optičke opreme
 • Kemija, Guma i Plastika, Nemetali i Reciklaža
 • Poljoprivreda i prehrambena industrija
 • Komunalno gospodarstvo i graditeljstvo
 • Trgovina
 • Turizam
 • Malo gospodarstvo (poduzetništvo)
 • Promet
 • Projekti/studije
 • Strategija i program održivog gospodarstvenog razvoja Zagrebačke županije do 2015.
 • Studija o gospodarstvenom razvoju grada Zagreba 2001-2005.
 • EU dokumenti
 • Udruženja/zajednice/grupacije
 • Grupacija održavanja čistoće
 • Strukovna skupina cestovnog teretnog prometa
 • Strukovna skupina putničkih agencija receptivnog turizma
 • Vijeće hotelijera HGK-Komore Zagreb
 • Gospodarsko vijeće
 • Međunarodne aktivnosti
 • Pregled međunarodne suradnje
 • Sporazumi o suradnji
 • Sajmovi (u organizaciji KZ)
 • Vanjskotrgovinska razmjena
 • Zakonska regulativa
 • Linkovi