| Centar za makroekonomske analize |
|
| Financijski rezultati poslovanja poduzetnika u 2009. godini |
|
Osnovno obilježje poslovanja poduzetnika u 2009. godini je nastavak negativnih tendencija kretanja financijskih rezultata koji jasno odražavaju recesijska kretanja hrvatskog gospodarstva. Štoviše, dinamika pada tih rezultata znatno je ubrzana te je ostvarena najmanja neto dobit (dobit minus gubitak) u posljednjih osam godina.
Ostvaren je pad ukupnih prihoda za 10,6%, ukupnih rashoda za 8,9%, dobiti za 20,6%, investicija u novu dugotrajnu imovinu za 13,3%, broja zaposlenih za 1% te rast gubitka za 29,8%. Istodobno je zabilježen rast broja poduzetnika za 1,9% i prosječne mjesečne neto plaće za 0,6%.
Financijske izvještaje za 2009. godinu predalo je 91.320 pravnih osoba, obveznica poreza na dobit, koje su zapošljavale 889.396 radnika.
Ukupni prihodi su ostvareni u iznosu od 613,4 milijarde kuna, veći su od ukupnih rashoda za samo 1,6% (u 2008. godini razlika je bila 3,5%, a u 2007. 5,2%) i zabilježili su bržu dinamiku pada u odnosu na ukupne rashode. Ukupni rashodi su iznosili 603,9 milijardi kuna, a na 100 kuna rashoda poduzetnici su ostvarili 101,57 kuna prihoda dok je 2008. godine to iznosilo 103,48 kuna.
Struktura ukupnih prihoda je neznatno promjenjena u odnosu na 2008. godinu: minimalno su porasli poslovni prihodi (za 0,1 strukturni bod) na račun izvanrednih prihoda koji su istodobno zabilježili najbržu dinamiku pada u godinu dana (-27,2%). Prodaja na domaćem tržištu je zadržala svoj visoki udio u strukturi od 77,4% dok je prodaja na stranom tržištu manja za 0,2 strukturna boda ili za 10,7 milijardi kuna.
Od 20 djelatnosti samo četiri su zabilježile rast ukupnih prihoda u prošloj godini u odnosu na 2008. godinu (zdravstvena zaštita i socijalna skrb 11,9%, javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 10,8%, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 7,3% i poslovanje nekretninama 0,6%). Tri ekonomski najjače djelatnosti čiji udio u strukturi ukupnog prihoda iznosi gotovo 70% imaju manje prihode u prošloj godini i to: trgovina za 12,2% (udio od 35,1%), prerađivačka industrija za 14,3% (udio od 24,2%) i građevinarstvo za 8,8% (udio od 10,0%).
Struktura ukupnih rashoda je također minimalno promjenjena i poslovni rashodi su manji za 0,2 strukturna boda (njihov udio je iznosio 95,4%), a porasli su financijski rashodi s udjelom od 4,2% dok su izvanredni rashodi zadržali svoj udio od 0,4%.
Šest djelatnosti je u prošloj godini zabilježilo rast ukupnih rashoda i u toj grupi nisu ekonomski najjače djelatnosti budući je trgovina zabilježila pad od 11,0% (udio u strukturi rashoda od 35,2%), u prerađivačkoj industriji je pad iznosio 13,0% (udio od 24,6%), a u građevinarstvu 7,1%, (udio od 10,0%).
Brži pad ukupnih prihoda u odnosu na ukupne rashode reducirao je dobit koja je iznosila 26,4 milijarde kuna (-20,6%) dok je gubitak dosegnuo 22,0 milijarde kuna (29,8% više). Rezultat takve dinamike kretanja dobiti i gubitka je značajan pad konsolidiranog financijskog rezultata (- 73,0%) u odnosu na prethodnu godinu, a ostvaren je u iznosu od 4,4 milijarde kuna.
Rast dobiti je zabilježen kod pet djelatnosti čiji udio u strukturi dobiti iznosi samo 5,6% dok je istodobno pet najznačajnijih djelatnosti zabilježilo pad dobiti u odnosu na 2008. godinu, a njihov udio je u strukturi iznosio oko 78,8% (prerađivačka industrija -12,3% s najvećim udjelom u strukturi od 23,1%; trgovina -19,7% i udjelom od 21,5%; informacije i komunikacije -29,7% i udjelom od 13,3%; stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti -12,0% i udjelom od 11,8% te građevinarstvo -17,4% i udjelom od 9,1%).
Rast gubitka je ostvaren u petnaest djelatnosti među kojima su prerađivačka industrija (rast od 23,3%) s udjelom od 30,1%, zatim trgovina (rast od 86,1%) s udjelom od 19,3% i građevinarstvo (rast od 44,8%) s udjelom od 9,5% dok ostale djelatnosti imaju pojedinačno manji udio od 8,0%.
Četrnaest djelatnosti je ostvarilo pozitivan konsolidirani financijski rezultat (veću dobit od gubitka) u vrijednosti oko sedam milijardi kuna u čemu najveći udio (77,6%) imaju tri djelatnosti i to: informacije i komunikacije (32,7%), stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (24,2%) i trgovina (20,7%). Istodobno je veći gubitak od dobiti zabilježen u šest djelatnosti u vrijednosti od oko 2,6 milijardi kuna, a najveći dio (84,8%) se odnosi na tri djelatnosti (hoteli i restorani 45,6%; poslovanje nekretninama 30,8% i prerađivačku industriju 23,6%).
Investicije u novu dugotrajnu imovinu bilježe pozitivan trend rasta do 2008. godine kada je zabilježen znatan pad (-22,3%), da bi u 2009. godini dinamika pada na godišnjoj razini ipak bila usporena na -13,3% (ostvareno je 50,8 milijardi kuna). Usporedno se bilježi i sve manji broj investitora (u posljednje tri godine udio broja investitora u ukupnom broju poduzetnika pao je sa 36,3% na 28,2%). Poslovanje nekretninama je jedina djelatnost koja je zabilježila rast investicija u 2009. godini (20,0%) i uložila oko 3,7 milijardi kuna. Istodobno se oko 55,0% ukupno investiranih sredstava odnosi na tri djelatnosti (prerađivačku industriju 21,6%, građevinarstvo 18,8% i trgovinu 14,8%).
Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 4.634 kune i veća je za 0,6% prema prethodnoj godini, a realno je manja za 1,8%. Najveća plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (6.743 kune uz rast od 7,6%), a najmanja u ostalim uslužnim djelatnostima (3.303 kune uz pad od 8,1%). Tijekom 2009. godine neto plaće su porasle u 14 od 20 djelatnosti. Unutar tih 14 djelatnosti u osam djelatnosti je plaća još uvijek ispod prosjeka Hrvatske. Tako čak jedanaest djelatnosti od ukupno 20 bilježi i nadalje plaće ispod prosjeka (ostale uslužne djelatnosti -28,7%, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti -25,5%, obrazovanje -16,0%, djelatnost kućanstava kao poslodavca -14,7%, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane -12,5%, građevinarstvo – 11,0%, trgovina -9,7%, umjetnost, zabava i rekreacija -8,0%, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo -6,2%, djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi -2,6% i prerađivačka industrija -2,0%).
Vrijednost ukupne aktive je krajem godine iznosila 1.089 milijardi kuna (rast od 5,9%), a u njezinoj strukturi se najveći dio odnosi na dugotrajnu imovinu (62,6%) te kratkotrajnu imovinu (32,9%) dok gubitak iznad visine kapitala ima udio od 3,6%. U posjednjih pet godina zabilježen je prosječni godišnji rast aktive od 9,4%, gubitak iznad visine kapitala porastao je 12,0%, kratkotrajna imovina za 10,5% i dugotrajna imovina za 8,6%. U odnosu na 2008. godinu smanjen je udio kratkotrajne imovine, a porastao udio dugotrajne imovine dok udio gubitka iznad visine kapitala raste u posljednje tri godine.
Imovina je većim djelom pokrivena izvorima koje čine kapital i rezerve (39,4%) zatim kratkoročne obveze (30,6%) i dugoročne obveze (25,2%). Udio kapitala i rezervi u strukturi kapitala i obveza bilježi višegodišnji silazni trend. Dugoročne i kratkoročne obveze uz godišnje oscilacije uglavnom bilježe uzlazni trend čime se pogoršava pokrivenost imovine pojedinim izvorima sredstava.
DOKUMENTACIJA:
Financijski rezultati poslovanja poduzetnika (xls 24KB)
|
|
|
|
