Realna stopa rasta BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal nije odstupala od prve procjene DZS-a odnosno iznosila je -2,5%. Premda takva kretanja pokazuju da se nastavlja  usporavanje pada BDP-a na godišnjoj razini, ipak je pad bio nešto veći od očekivanog zbog čega dolazi do korekcije većine procjena za ovu godinu na niže. Ipak, za sada se prema raspodjeli BDP-a po kvartalima u proteklim godinama tek može konstatirati da je  malo vjerojatno da će stopa rasta na godišnjoj razini biti makar i blago pozitivna.    

Potrošna metoda obračuna BDP-a pokazuje različite trendove u kretanju pojedinih kategorija potrošnje bitnih za rast BDP-a. Tako je pad osobne (-4,1%) i državne potrošnje (-1,1%) usporen u odnosu na zadnji kvartal 2009. godine, a kod osobne potrošnje i u odnosu na cijelu prošlu godinu. Pad investicija u fiksni kapital (-13,9%) je povećan i u odnosu na zadnji kvartal i u odnosu na cijelu godinu, a kod izvoza roba i usluga je nakon pet uzastopnih kvartala pada zabilježen rast na godišnjoj razini (3,6%). U odnosu na najrazvijenija svjetska gospodarstva sve su te ekonomske varijable imale  negativnije trendove kretanja. Tako je pad osobne potrošnje, koji je i u prošloj godini bio izraženiji nego u EU, SAD i Japanu i dalje bio znatno veći, posebno u odnosu na SAD i Japan gdje je već u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu zabilježen rast na godišnjoj razini. Slično je i s investicijama u fiksni kapital. Odnosno, ova kategorija potrošnje je u svim navedenim gospodarstvima u prošloj godini zabilježila snažan pad, ali je za razliku od Hrvatske u prvom ovogodišnjem kvartalu došlo do znatnog usporavanja tog pada, npr. u SAD na samo -1,8%. Kod izvoza roba i usluga je istodobno zabilježen znatno dinamičniji oporavak nego u Hrvatskoj pa se stopa njegovog rasta kretala od 6,8% u EU do čak 36,2% u Japanu.

Osobna potrošnja, najvažnija kategorija potražnje za rast BDP-a u Hrvatskoj je i dalje bila pod utjecajem nominalnog i realnog pada plaća, pada neto iznosa kredita stanovništvu (-0,14% u odnosu na kraj prošle godine), te smanjene sklonosti potrošnji, a to se onda zajedno sa stanjem inozemne potražnje odrazilo i na kretanje ostalih kategorija. 

Pad potražnje je utjecao na pad proizvodnje roba i usluga pa se kod većine  djelatnosti i dalje bilježio pad bruto dodane vrijednosti. Pritom je pad bio najizraženiji u građevinarstvu gdje je ujedno zabilježen znatno dinamičniji pad nego u zadnjem kvartalu 2009., ali i u cijeloj prošloj godini. Negativna kretanja su još zabilježena kod primarnih djelatnosti gdje je došlo do usporavanja stope rasta, hotela i restorana gdje je povećana dinamika pada te kod finacijskog posredovanja i poslovanja nekretninama kao i javnih djelatnosti. Pritom treba naglasiti da kod posljednje dvije grupe djelatnosti nisu u 2008. niti u 2009. godini zabilježene negativne kvartalne stope rasta, dok je u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježen blagi pad od -0,1% odnosno -0,2%. U preostalim djelatnostima, industriji, trgovini te prometu i vezama (to su djelatnosti kod kojih su uz građevinarstvo u 2009. godini zabilježeni najnegativniji trendovi odnosno najveće stope pada) došlo je do manjih pozitivnih pomaka.