Županijska komora Rijeka
Turizam

 

Primorsko-goranska županija, turistički poznatija kao KVARNER proteže se od Brseča, Lovrana i Opatije, Riječkog područja s Kostrenom i Kraljevicom, preko Crikveničke rivijere i rivijere Novi Vinodolski, sve do kvarnerskih otoka Krka, Cresa, Malog i Velog Lošinja i Raba. Neposredna blizina šumovitog Gorskog kotara čini ovu županiju izuzetno turistički atraktivnim područjem, u kojem se spajaju otoci, primorje i gorje. Drugim riječima, Kvarner obuhvaća područje Primorsko-goranske županije, bogatstvo i raskoš njenih 9 subregija s gradom Rijekom kao centrom, odnosno središtem regije.

Prednosti Kvarnera kao turističke destinacije, na kojoj je turizam prisutan već više od 160 godina, jest njezin geografski položaj, spoj jadranskog priobalja i gorskog zaleđa, te blizina i dobra povezanost ovog područja s Europom.

Posebno treba naglasiti povezanost s cestovnom, željezničkom i avio prometnom mrežom srednje Europe preko Trsta, Ljubljane i Zagreba,a posljednjih godina i preko Zračne luke Rijeka te redovite i brze trajektne veze s kopna na otoke: iz Brestove na otok Cres, iz Jablanca na otok Rab; međuotočne veze Valbiska (Krk) na Merag (Cres), kao i s obale preko mosta na otok Krk.

Kvarner čine otoci okruženi čistim morem, obala koja se stalno mijenja, čiste plaže i stijene s mediteranskom vegetacijom. Kvarner, to je zeleno zaleđe s rasprostranjenim visoravnima, blagim brežuljcima, jezerima i romantičnim kanjonima: sklad primorja, otoka i gorja.

Od početka razvoja turizma na Kvarneru, ovdje se okupljalo plemstvo Austro-ugarske monarhije, koje je prepoznalo klimatske prednosti ove regije, idealne za odmorišni, ali i zdravstveni turizam. Gotovo sva mjesta uz obalu i sve destinacije na Kvarneru, mogu se osvrnuti na više od 100-godišnju tradiciju, koja se i danas ogleda u austro-ugarskoj arhitekturi velikih hotela, veličanstvenih parkova i prekrasne šetnice “lungo mare”.

U jeziku starih Rimljana koji su, kako se vjeruje, tome kraju nadjenuli ime, riječ Qua(te)rnarius znači “četiri nebeska pravca”. Riječ upućuje na to da je kvarnersko područje mjesto susreta tih pravaca, mjesto gdje su četiri strane svijeta toliko blizu koliko to uopće mogu biti.

Statistički gledano, Primorsko - goranska županija ostvaruje 20% ukupnog turističkog prometa Hrvatske.

Prema podacima TZ PGŽ; Kvarner je tijekom 2011.g. posjetilo 2,174.966 turista,koji su ostvarili 11,800.888 noćenja. Domaći turisti ostvarili su 282.153 dolazaka te 1.209.036 noćenja, dok je dolazaka stranih turista zabilježeno 1.892.813,a noćenja 10.591.813 (90% ukupnih noćenja).

Ukupan broj dolazaka turista u razdoblju siječanj-prosinac 2011. godine 8% je veći nego u istom razdoblju 2010. godine, dok je ukupan broj noćenja u razdoblju siječanj-prosinac 2011. godine u usporedbi s 2010. godine veći je za 7% .

Po subregijama: otok Krk ostvario je najveći broj noćenja, 3.638.100 (što iznosi 31,3% ukupnog prometa noćenja Kvarnera). Slijedi zatim Mali Lošinj (s 17,0% udjela u županijskim noćenjima), otok Rab (14,2%), Opatijska rivijera (s 13,1%), Crikvenička rivijera (11,3%), otok Cres (6,4%), rivijera Novi Vinodolski (4,6%), Riječko područje (2,1%), te Gorski kotar s 0,6% udjela u županijskim noćenjima.

 

Od ukupnog broja inozemnih noćenja ostvarenih na Kvarneru, najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (s udjelom u ukupnim županijskim noćenjima od 27,1%) i to 7% više, Slovenije (16,8%) 15% više, Italije (12,4%) 5% više te Austrije (11,7%) 11% više. Slijede Česi s 5% više noćenja, Mađari s14% više noćenja.

 

Po smještajnim kapacitetima: najviše noćenja, 4.550.063 ostvareno je u privatnom smještaju (9% više), zatim u hotelskom smještaju 3.406.075 noćenja (4% više), u kampovima 3.048.704 noćenja (5% više), a slijede odmarališta s 292.615 noćenje (3% manje) te ostali smještajni kapaciteti s 82.532 noćenja (21% manje).

 

 Prema podacima TZ PGŽ u razdoblju siječanj - srpanj 2012. godine na području Kvarnera zabilježeno je 1.211.891 dolazaka i 6.248.148 noćenja. Dolasci su veći za 1%, a noćenja za 3% od prošlogodišnjih prvih sedam mjeseci.

  

 

 

 • O županijskoj komori
 • Novosti
 • Ustroj (odsjeci) komore/kontakt podaci
 • Plan rada
 • Aktualno
 • Gospodarski profil županije
 • Brodogradnja
 • Turizam
 • Trgovina
 • Promet i veze
 • Drvna industrija
 • Makroekonomska analiza - tekući podaci
 • Makroekonomska analiza - dugoročno razdoblje
 • Projekti/studije
 • Udruženja/zajednice/grupacije
 • Grupacija konzultanata za gospodarstvo
 • Udruženje hrvatskih marina
 • Strukovna skupina građevinara
 • Strukovna skupina hoteljera
 • Strukovna skupina industrijske prerade drva
 • Strukovna skupina iznajmitelja plovila
 • Strukovna skupina kampova
 • Strukovna skupina komunalnog gospodarstva
 • Strukovna skupina obiteljskog smještaja
 • Strukovna skupina poslovanja nekretninama
 • Strukovna skupina putničkih agencija
 • Strukovna skupina trgovine
 • Strukovna skupina cestovnog prometa
 • Udruženje male brodogradnje
 • Udruženje luka Hrvatske
 • Strukovna skupina metaloprerađivačke industrije
 • Strukovna skupina nakladnika
 • Strukovna skupina pčelara
 • Gospodarsko vijeće
 • Arhiva
 • Međunarodne aktivnosti
 • Obavjesti i upozorenja
 • Najave događanja
 • Izvješća
 • Zakonska regulativa
 • Poduzetništvo i malo gospodarstvo
 • Poslovno obrazovanje
 • Međunarodna regionalna inicijativa NAPAN
 • Informativno glasilo HGK ŽK Rijeke