Primorsko-goranska županija, turistički poznatija kao KVARNER proteže se od Brseča, Lovrana i Opatije, Riječkog područja s Kostrenom i Kraljevicom, preko Crikveničke rivijere i rivijere Novi Vinodolski, sve do kvarnerskih otoka Krka, Cresa, Malog i Velog Lošinja i Raba. Neposredna blizina šumovitog Gorskog kotara čini ovu županiju izuzetno turistički atraktivnim područjem, u kojem se spajaju otoci, primorje i gorje. Drugim riječima, Kvarner obuhvaća područje Primorsko-goranske županije, bogatstvo i raskoš njenih 9 subregija s gradom Rijekom kao centrom, odnosno središtem regije.

Prednosti Kvarnera kao turističke destinacije, na kojoj je turizam prisutan već više od 160 godina, jest njezin geografski položaj, spoj jadranskog priobalja i gorskog zaleđa, te blizina i dobra povezanost ovog područja s Europom.

Posebno treba naglasiti povezanost s cestovnom, željezničkom i avio prometnom mrežom srednje Europe preko Trsta, Ljubljane i Zagreba, te redovite i brze trajektne veze s kopna na otoke: iz Brestove na otok Cres, iz Jablanca na otok Rab; međuotočne veze Valbiska (Krk) na Merag (Cres), kao i s obale preko mosta na otok Krk.

Kvarner čine otoci okruženi čistim morem, obala koja se stalno mijenja, čiste plaže i stijene s mediteranskom vegetacijom. Kvarner, to je zeleno zaleđe s rasprostranjenim visoravnima, blagim brežuljcima, jezerima i romantičnim kanjonima: sklad primorja, otoka i gorja.

Od početka razvoja turizma na Kvarneru, ovdje se okupljalo plemstvo Austro-ugarske monarhije, koje je prepoznalo klimatske prednosti ove regije, idealne za odmorišni, ali i zdravstveni turizam. Gotovo sva mjesta uz obalu i sve destinacije na Kvarneru, mogu se osvrnuti na više od 100-godišnju tradiciju, koja se i danas ogleda u austro-ugarskoj arhitekturi velikih hotela, veličanstvenih parkova i prekrasne šetnice “lungo mare”.

U jeziku starih Rimljana koji su, kako se vjeruje, tome kraju nadjenuli ime, riječ Qua(te)rnarius znači “četiri nebeska pravca”. Riječ upućuje na to da je kvarnersko područje mjesto susreta tih pravaca, mjesto gdje su četiri strane svijeta toliko blizu koliko to uopće mogu biti.

Statistički gledano, Primorsko - goranska županija ostvaruje 20% ukupnog turističkog prometa Hrvatske.

Prema podacima Državnog ureda za statistiku, u 2008. godini Kvarner je posjetilo 2,2 mln turista, koji su ostvarili cca 11,2 mln noćenja. Dolasci su manji za 1,5%, a noćenja su viša za 1,5% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najbrojniji inozemni gosti na Kvarneru su Njemci, slijede Talijani, Slovenci i Austrijanci.

Prema podacima Ureda za statistiku PGŽ, Kvarner raspolaže sa cca 180.000 stalnih postelja, što čini  cca 20% ukupnog smještajnog potencijala Hrvatske.U 2009.godini bilo je registrirano cca 21.000 pomoćnih postelja.

Prema podacima Turističke zajednice Primorsko-goranske županije, u 2009. godini Kvarner je posjetilo 2,1 mln turista, koji su ostvarili 11,2 mln noćenja. Broj dolazaka i noćenja na razini je ostvarenja u sitom razdoblju 2008.godine. U 2009. godini, otok Krk ostvario je najveći broj noćenja 30%,  slijedi otok Lošinj (sa 16%), otok Rab (s 14% udjela u županijskim noćenjima) i Crikvenička rivijera (s 11%). U strukturi inozemnih noćenja najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke s (28%), zatim iz Slovenije (16%), Austrije (12%) te Italije (13%).

Najviše noćenja, 4.082.971, ostvareno je u privatnom smještaju (povećanje od 2%; udjel lani 35,90% a 2009. 36,53%) zatim u hotelskom smještaju 3.579.986 (smanjenje od 6%; udjel lani 33,90%, 2009. godine 32,03%), kampovima 2.878.007 (povećanje 5 %; udjel lani 24,41%, 2009. 25,75%), slijede odmarališta s 342.488 noćenja (5% manje), marine sa 177.535 noćenja (16% više) te ostali smještajni kapaciteti s 116.681 noćenje (12% manje).

 Prema podacima Turističke zajednice PGŽ od siječnja do srpnja 2010. Kvarner je posjetilo 1.116.092 turista, koji su ostvarili 5.751.647 noćenja. Dolasci bilježe 1% povećanje, dok su noćenja 1% niža od isth u I-VII 2009.godine. Najveći udio u ukupnim noćenjima Županije ima otok Krk 30%, potom Lošinj 17%, a slijede Opatijska rivijera i Rab sa 12% udjela.